Vežbanka oblast A Prvi deo pitanja iz zvanične baze za radio-amaterski ispit. Vežbajte prvu grupu zadataka sopstvenim tempom Vežbanka, oblast A 1 / 455 [001] Najmanji deo materije se naziva: atom molekul elektron proton 2 / 455 [003] Atom sačinjavaju: joni elektroni i molekuli elektroni, neutroni i protoni elektroni, neutroni i molekuli 3 / 455 [005] Atomi se međusobno povezuju u: molekule jedinjenja družine skupove 4 / 455 [006] Karakteristično za jonsku ili elektrovalentnu vezu je da: elektropozitivan atom daje elektron elektronegativnom atomu u blizini dva neutralna atoma dele jedan ili više elektrona među atomima pliva oblak slobodnih elektrona takva veza ne postoji 5 / 455 [007] Karakteristično za kovalentnu vezu je, da: elektropozitivan atom daje elektron elektronegativnom atomu u blizini dva različita atoma obrazuju elektronske parove koji su zajednički za oba atoma među atomima pliva oblak slobodnih elektrona takva veza ne postoji 6 / 455 [008] Jedinica za količinu elektriciteta je: volt [V] amper [A] kulon [C] om [Ω] 7 / 455 [387] Električni potencijal merimo jedinicom: volt [V] amper po metru [A/m] kulon [C] om [Ω] 8 / 455 [388] Jedinica za rad je: džul [J] volt [V] amper [A] om [Ω] 9 / 455 [390] Šta je električna struja? Električna struja je usmereno kretanje nosilaca elektriciteta Električna struja je slobodno kretanje elektrona u vakuumu Električna struja je usmereno kretanje neutrona Električna struja je kretanje elektrona u idealnom izolatoru 10 / 455 [391] Električna struja nastaje pod uticajem: razlike električnih potencijala između dve tačke gravitacione sile otpornosti provodnika kretanja neutrona 11 / 455 [392] Jedinica za jačinu električne struje je: volt [V] amper [A] om [Ω] farad [F] 12 / 455 [393] Kojim slovom se označava električna struja? A I U C 13 / 455 [394] 1A je jednak: 10000 mA 0,01 kA 100 mA 0,001 kA 14 / 455 [395] Električni napon je definisan kao: sila među nosiocima elektriciteta razlika električnih potencijala potencijal naelektrisanja sila, koja deluje na provodnik u magnetnom polju 15 / 455 [396] Kojim se slovom označava električni napon? A U V R 16 / 455 [397] Jedinica za merenje električnog napona je: om [Ω] amper [A] vat [W] volt [V] 17 / 455 [398] 1kV je jednako: 1000 mV 10000 V 0,01 MV 1000 V 18 / 455 [400] Koji je od navedenih materijala izolator? Polivinil Aluminijum Bakar Srebro 19 / 455 [401] Koji je od navedenih materijala izolator? Gvožđe Aluminijum Teflon Bakar 20 / 455 [402] Koji je od navedenih materijala provodnik? Destilovana voda Aluminijum Teflon Vazduh 21 / 455 [404] Koji je od navedenih materijala poluprovodnik? Bakelit Aluminijum Germanijum Vazduh 22 / 455 [405] Koji je od navedenih materijala poluprovodnik? Srebro Silicijum Drvo Polimer 23 / 455 [406] Za izolatore je karakteristično da: imaju veliki broj slobodnih elektrona dobro provode električnu struju nemaju slobodnih nosilaca elektriciteta su poluprovodnici 24 / 455 [407] Kako nazivamo sposobnost provodnika da se suprotstavlja toku električne struje? Električno trenje Električni napon Električna otpornost Električni protok 25 / 455 [408] Kojim slovom se u elektronici označava otpor? U G R C 26 / 455 [409] Koja je jedinica električnog otpora? Amper Vat Om Fara 27 / 455 [421] Koja je glavna karakteristika jednosmerne struje? Smer kretanja nosilaca elektriciteta se ne menja Za jednosmernu struju ne važi Omov zakon Smer kretanja nosilaca elektriciteta se menja Ne možemo izmeriti njenu jačinu ampermetrom 28 / 455 [428] Akumulator ima kapacitet 10 Ah. Koliko časova ga možemo upotrebljavati pri potrošnji struje od 500 mA? 20 časova 2 časa 200 časova 0,2 časa 29 / 455 [429] Akumulator kapaciteta 5 Ah smo ispraznili za 2,5 časa. Kolika je struja tekla kroz potrošač? 2000 mA 500 mA 200 mA 5000 mA 30 / 455 [430] Ni-Cd akumulator ima kapacitet 1 Ah. Treba da ga punimo 14 časova, kolika struja punjena je najoptimalnija ? 10 mA 50 mA 100 mA 500 mA 31 / 455 [433] Koja je glavna karakteristika naizmenične struje? Smer kretanja nosilaca elektriciteta se ne menja Naizmenična struja teče kroz ljudski organizam Smer kretanja nosilaca elektriciteta se periodično menja Za naizmeničnu struju ne važi Omov zakon 32 / 455 [446.] Koji zakon opisuje vezu između napona, struje i otpora u električnim kolima ? Kirhofov zakon Omov zakon Džulov zakon Pravilo 'desne ruke' 33 / 455 [447.] Koja od dole navedenih jednačina izražava Omov zakon? R = U · I I = R · U U = R · I U = R / I 34 / 455 [448.] Bateriju napona 10 V priključimo na otpornik vrednosti 100 Ω. Kolika će biti jacina struje kroz otpornik? 0,01 A 0,1 A 1 A 10 A 35 / 455 [449.] Kroz otpor od 50 Ω teče struja od 100mA. Koliki je napon na otporu? 50 V 5 V 2 V 20 V 36 / 455 [450.] Baterija napona 10 V je priključena na opterećenje kroz koje tece struja od 2 A. Koliki je otpor opterećenja? 13,5 Ω 10 Ω 4,5 Ω 5 Ω 37 / 455 [465.] Izračunaj vrednost struje I3. 5 A -5 A 0 A 1 A 38 / 455 [466.] Izračunaj vrednost struje I1. -2 A 0 A 2 A 3 A 39 / 455 [467.] Izračunaj napon na otporniku R. 6V 8V 10V 12V 40 / 455 [468.] Izračunaj napon baterije. 1V 4V 8V 10V 41 / 455 [469.] Izračunaj zbir napona u zatvorenoj petlji II. 0V 10V 20V 15V 42 / 455 [470.] Kojim slovom označavamo električnu snagu? U W P A 43 / 455 [471.] Koja je jedinica za električnu snagu? Volt (V) Džul (J) Vat (W) Kandela (cd) 44 / 455 [472.] Izračunaj snagu koja se troši na opterećenju otpora 1 Ω pri naponu od 10 V. 100W 10W 1W 0.1W 45 / 455 [473.] Kroz sijalicu od 100 W teče struja od 1 A. Na koliki napon je priključena? 1 V 10 V 100 V 1000 V 46 / 455 [480.] Sijalica od 100 W radi 10 časova. Koliko će električne energije potrošiti za navedeno vreme? 0.1 kWh 1 kWh 10 Wh 100 Wh 47 / 455 [422] Da li izvor jednosmernog napona može generisati jednosmernu struju? Da Naizmenično generiše jednosmernu i naizmenicnu struju Ne Jednosmerni izvor uvek generiše naizmenicnu struju 48 / 455 [423] Da li hemijska reakcija može proizvesti jednosmernu struju? Ne, jer je takav postupak neekonomičan Da, na tom principu rade baterije i akumulatori Da, na tom principu radi atomski reaktor Ne, jer hemijske reakcije se ne koriste u elektrotehnici 49 / 455 [424] Da li pomeranje provodnika u magnetnom polju može prouzrokovati nastanak električne struje? Ne Da, na tom principu rade generatori električne struje Da, na tom principu radi atomski reaktor Samo u promenljvom magnetnom polju 50 / 455 [425] Kod paralelne veze više jednakih ćelija (hemijski izvor el.struje), električna struja jednaka je: zbiru struja svih ćelija struji jedne ćelije naponu najpraznije ćelije struji najpunije ćelije 51 / 455 [426] Šta se događa kod serijske veze dve ili više jednakih baterija? Ukupan napon je jednak zbiru napona svih baterija Ukupan kapacitet je jednak zbiru kapaciteta svih baterija Povećava se kapacitet i napon Serijsko vezivanje baterija se ne primenjuje 52 / 455 [427] Kod serijske veze više jednakih ćelija (hemijski izvor el.struje), struja je jednaka: zbiru struja pojedinih ćelija struji jedne ćelije struji najpraznije ćelije struji najviše napunjene ćelije 53 / 455 [431] Akumulator ima napon 12 V. Njegova unutrašnja otpornost je 0,1 Ω. Kolika je struja kratkog spoja? 12 A 1,2 A 0.12 A 120 Aa 54 / 455 [432] Šta je struja kratkog spoja? To je struja samopražnjenja akumulatora To je struja koja teče kada direktno spojimo polove izvora To je struja koja teče kada je na izvor prikljucen potrošač To je struja pri kojoj pregori osigurač 55 / 455 [434] Koji od navedenih izvora ne može samostalno generisati naizmenicnu struju? Generatori u elektranama Akumulator Prenosni generator, koji pokreće motor sa unutrašnjim sagorevanjem Automobilski alternator 56 / 455 [474.] Generator ima unutrašnji otpor 50 Ω. Pri kolikoj otpornosti opterećenja dobijamo najveći prenos snage? 25 Ω 50 Ω 75 Ω 100 Ω 57 / 455 [478.] Kada je prenos snage sa generatora na opterećenje najveći? Kada je otpornost opterećenja mnogo manja od otpornosti generatora. Kada je otpornost opterećenja mnogo veća od otpornosti generatora. Kada su otpornosti opterećenja i generatora jednake. Nikada. 58 / 455 [389] Kako se najlakše umanjuje uticaj električnog polja? Od uticaja električnog polja se štitimo plastičnom izolacijom Neželjeni uticaj smanjujemo oklapanjem metalnim materijalima Osetljive delove oklapamo feromagnetnim materijalima Od uticaja električnog polja se ne možemo zaštiti 59 / 455 [435] U kojim od navedenih primera se u žicanoj petlji, koja se nalazi u magnetnom polju, ne indukuje napon? Kada petlju pomeramo u stalnom magnetnom polju Kada petlju pomeramo u promenljivom magnetnom polju Kada petlja miruje u stalnom magnetnom polju Petlja miruje u promenljivom magnetnom polju 60 / 455 [416] Oko magneta postoji magnetno polje, kako prikazujemo postojanje polja? Polje prikazujemo silnicama; to su linije, koje pokazuju smer polja i kreću se od juznog ka severnom polu magneta Polje prikazujemo silnicama; to su linije, koje pokazuju smer polja i kreću se od severnog ka juznom polu magneta Polje prikazujemo crtom kojom pravimo magnetnu osu Polje prikazujemo ekvipotencialnim linijama 61 / 455 [417] Magnet u obliku štapa ima svoj severni i juzni pol, šta se događa kada magnet prelomimo? Magnet ce izgubiti magnetne sposobnosti Svaki komad magneta će imati svoj severni i juzni pol Magnet je veoma tvrd materijal, tako da ga ne možemo prelomiti Dobijamo dva komada, od kojih jedan ima samo severni, a drugi samo južni pol 62 / 455 [418] Da li se oko provodnika kroz koji teče električna struja stvara magnetno polje? Ne, nikada Da, samo povremeno Da, uvek Ne, magnetno polje se stvara samo oko magneta 63 / 455 [419] Kojim slovom se označava jačina magnetnog polja? U R L H 64 / 455 [420] Koja je jedinica za jačinu magnetnog polja? Amper po metru [A/m] Volt [V] Amper [A] Kelvin [K] 65 / 455 [439] Oscilacije frekvencije 300 MHz se šire brzinom od 300000 km/s. Kolika je talasna dužina? 0,1 m 1 m 10 m 100 m 66 / 455 [441] Oscilacije talasne duzine 10 m šire se brzinom od 300000 km/s. Kolika je frekvencija oscilovanja? 300 MHz 30 MHz 3 MHz 300 kHz 67 / 455 [741.] Kojom brzinom se prostiru elektromagnetni talasi u slobodnom prostoru? 300000 m/s. 300000 m/h 300000 km/s 300000 km/h. 68 / 455 [742.] Kolika je talasna duzina elektromagnetnog talasa frekvencije 150 MHz? 20 km. 2 km. 20 m. 2 m. 69 / 455 [743.] Kolika je talasna duzina elektromagnetnog talasa frekvencije 30 MHz? 10 km. 1 km. 10 m. 1 m. 70 / 455 [744.] Kolika je frekvencija elektromagnetnog talasa duzine 30 m? 1 MHz. 10 MHz. 100 MHz. 1 GHz. 71 / 455 [745.] Kolika je frekvencija elektromagnetnog talasa duzine 0,03 m? 10 MHz. 100 MHz. 1 GHz. 10 GHz. 72 / 455 [436] Imamo oscilovanje od 100 ciklusa u 5 sekundi. Kolika je frekvencija? 100 Hz 500 Hz 200 Hz 20 Hz 73 / 455 [437] Imamo oscilacije frekvencije 50 Hz. Koliko ciklusa ce biti u vremenu od 2,5 sekunde? 20 200 150 125 74 / 455 [438] Kako nazivamo jedinicu za merenje frekvencije? Volt (V) Farad (F) Herc (Hz) Henri (H) 75 / 455 [442] Koji od navedenih signala je jednak zbiru signala A i B? Signal na slici 1 Signal na slici 2 Signal na slici 3 Signal na slici 4 76 / 455 [443] Koji od navedenih signala je jednak zbiru signala A i B? Signal na slici 1 Signal na slici 2 Signal na slici 3 Signal na slici 4 77 / 455 [444] Imamo sinusni naizmenicni napon sa efektivnim naponom Uef = 100V. Koliku vršnu vrednost ima napon? 220 V 200 V 150 V 141 V 78 / 455 [445] Koji je, od dole navednih napona sinusnog oblika, najveci? Srednji Efektivni Vršni Nulti 79 / 455 [586.] Šta su signali? Signali su prirodna bogatstva. Signali su nosioci informacija. Signale ne možemo definisati. Signali su komunikacijski kanali. 80 / 455 [587.] Zašto su u elektrotehnici signali sinusnog oblika? Jer je njihova prosečna vrednost jednaka nuli. Jer sadrže puno harmoničkih komponenti. Jer se pri prolazu kroz linearno električno kolo njihov oblik ne menja. Jer se njihova amplituda i faza pri prolazu kroz linearno kolo ne mora menjati. 81 / 455 [588.] Pri prolazu kroz linearno električno kolo signalu sinusnog oblika se menja: amplituda i faza. oblik. broj harmoničkih komponenti. samo amplituda. 82 / 455 [589.] Signal, koji nema sinusni oblik, možemo objasniti kao: signal sinusnog oblika signal pravougaonog oblika. zbir sinusnih signala razlicitih amplituda i frekvencija. zbir više jednakih sinusnih signala. 83 / 455 [590.] Signal je sastavljen iz više sinusnih signala. Frekvencije sinusnih signala su umnošci osnovne frekvencije. Kako ih nazivamo? To su niže harmonicke komponente To su više harmonicke komponente. To su osnovne harmonicke komponente To su frekvencijski spektri 84 / 455 [591.] Kakvu informaciju nam daje frekvencijski spektar signala? Iz njega možemo videti, na primer, koje frekventne komponente signal sadrzi, kolika je njihova amplituda ili faza. Iz njega direktno ocitavamo, kako se signal s vremenom menja. Iz njega vidimo, kako se ponaša dolazni signal. Ne daje nam upotrebljive informacije o signalu. 85 / 455 [592.] Ako želimo iz signala izdvojiti određene frekventne komponente, moramo signal: filtrirati. pojačati. oslabiti. pojačati, unožiti pa zatim oslabiti. 86 / 455 [593.] Signale pojačavamo: umnozivačima pojacavačima atenuatorima filtrima 87 / 455 [594.] Sinusni signal pojačavamo pojačavacem, koji nije tačno linearan. Kakav je signal nakon pojačanja? Signal je pojačan, ali poseduje, takođe i više harmoničke komponente Signal je po obliku jednak signalu pre pojačavanja Signal je pojačan, ali ne sadžri više harmoničke komponente Signal je pravougaonog oblika 88 / 455 [595.] Zadatak realnih pojacavaca, da pojacaju signal, je njihova slabost. U kom primeru je taj iskaz tačan? Ako upotrebimo pojacavac za pojacanje SSB signala. Iskaz je netacan Ako upotrebljavamo pojacavac kao stepen za umnozavanje. Ako upotrebimo pojačavač kao oscilator. 89 / 455 [596.] Imamo signal određene frekvencije; želimo da dobijemo signal dva puta više frekvencije. Šta treba uraditi? Signal šaljemo kroz stepen za umnožavanje, a onda filterom izdvojimo signal željene frekvencije Signal filtriramo Signal dva puta više frekvencije ne možemo dobiti bez dodatnog oscilatora. Signal šaljemo u stepen za umnožavanje frekvencije 90 / 455 [597.] U mešac dovedemo signal frekvencije 576 MHz i signal frekvencije 144 MHz. Koje su frekvencije signali dobijeni na izlazu mešača? 134 MHz i 530 Mhz. 432 MHz i 720 MHz. 440 Mhz i 276 MHz. 140 MHz i 570 MHz. 91 / 455 [598.] Nakon mešanja dva signala, željeni produkt mešanja izdvojimo: stepenom za umnozavanje. atenuatorom. filterom. pojacavacem. 92 / 455 [599.] Kako nazivamo oslabljivač? Atenuator Konvertor Cirkulator Invertor 93 / 455 [600.] Šta određuje gornju granicu brzine prenosa informacija preko komunikacijskog kanala (na pr. preko radio kanala)? Gornju granicu određuje širina opsega i odnos signal-šum. Gornju granicu određuje samo odnos signal-šum. Gornju granicu određuje samo širina opsega. Gornju granicu određuje snaga signala. 94 / 455 [601.] Često su nosioci informacionih signala signali sinusnog oblika. Kao parametre nosećeg signala (nosilac) uzimamo njegovu amplitudu, frekvenciju i fazu. Kako možemo nosilac upotrebiti za prenos informacije? Tako što obezbedimo da se nijedaan parametar ne menja. Tako što jedan od parametara menjamo linearno sa informacijom. Tako što menjamo parametre nezavisno od informacije. U ovom primeru nosilac ne možemo upotrebiti za prenos informacije. 95 / 455 [602.] Za vezu između širine opsega informacijskog signala i frekvencije nosioca važi: što je viša frekvencija nosioca, širina opsega je manja što je veca širina opsega - niza je frekvencija nosioca. što je veca širina opsega, veca je i frekvencija nosioca. širina opsega i frekvencija nosioca nisu u međusobnoj vezi. 96 / 455 [603.] Sa istim korespodentom uspostavimo vezu telegrafijom (CW), a zatim telefonijom (najpre SSB, a zatim FM). Koji od upotrebljenih signala ima najveću širinu opsega? CW signal. SSB signal. FM signal. Svi imaju jednaku sirinu opsega. 97 / 455 [604.] Sa istim korespodentom uspostavimo vezu telegrafijom (CW), a potom telefonijom (najpre SSB i potom i FM). Koji od upotrebljenih signala ima najmanju širinu opsega? CW signal. SSB signal. FM signal. Svi imaju jednaku sirinu opsega. 98 / 455 [605.] Kakvu širinu opsega ima signal koji se veoma brzo menja? Ima malu sirinu opsega. Ima veliku sirinu opsega. Sirina opsega nije zavisna od brzine promene signala Ima veoma malu sirinu opsega. 99 / 455 [606.] Kojom skracenicom oznacavamo amplitudnu modulaciju? PM FM CW AM 100 / 455 [607.] Nosilac amplitudno modulisemo. Šta menjamo pri postupku modulacije? Menjamo amplitudu nosioca. Menjamo frekvenciju nosioca. Menjamo fazu nosioca. Menjamo frekvenciju i fazu nosioca. 101 / 455 [608.] Koja je osnovna karakteristika amplitudne modulacije (AM)? Amplituda nosioca konstantna. Signal nosioca je jednakog oblika kao i informacijski signal. Frekvencija nosioca se brzo menja. Zahteva veoma komplikovan postupak demodulacije. 102 / 455 [609.] Od čega se sastoji frekvencijski spektar amplitudno modulisanog signala (AM)? od frekventne komponente nosioca i od dva simetricna bocna opsega. od dva simetricna bocna opsega. od jednog bocnog opsega. od frekventne komponente nosioca. 103 / 455 [610.] Nosilac modulisemo informacijskim signalom koji ima širinu opsega 10 kHz. Kolika je širina opsega rezultirajuceg amplitudno modulisanog (AM) signala? 100 kHz. 40 kHz. 20 kHz. 10 kHz. 104 / 455 [611.] Kojom skraćenicom označavamo amplitudnu modulaciju sa potisnutim nosiocem? FM DSB AM PM 105 / 455 [612.] Od čega se sastoji frekvencijski spektar amplitudno modulisanog signala sa potisnutim nosiocem (DSB signal)? Sastavljen je samo od frekventne komponente nosioca. Sastavljen je od frekventne komponente nosioca i dva simetrična bočna opsega. Sastavljen je od dva simetricna bočna opsega. Sastavljen je samo od jednog bočnog opsega. 106 / 455 [613.] Nosilac modulisemo informacijskim signalom sirine 10 kHz. Kolika je širina opsega rezultirajućeg DSB signala? 100 kHz. 40 kHz. 20 kHz. 10 kHz. 107 / 455 [614.] Kojom skraćenicom označavamo jednobočnu amplitudnu modulaciju? DSB FM SSB AM 108 / 455 [615.] Od čega se sastoji frekvencijski spektar SSB signala? od frekventne komponente nosioca i dva simetrična bočna opsega. od dva simetrična bočna opsega. od jednog bočnog opsega. od frekventne komponente nosioca. 109 / 455 [616.] Skraćenicom LSB označavamo SSB signal, koji sadrzi: gornji bočni opseg. donji bočni opseg. oba bočna opsega. samo nosioc. 110 / 455 [617.] Skraćenicom USB označavamo SSB signal, koji sadrzi: gornji bočni opseg. donji bočni opseg. oba bočna opsega. samo nosioc. 111 / 455 [618.] Kakve su prednosti SSB signala nad AM signalom? SSB signal je snazniji i uzi u odnosu na AM signal. Ima takođe bolji odnos signal-sum (gledano pri jednakoj snazi predaje). Postupak demodulisanja SSB signala je jednostavniji od demodulisanja AM signala. SSB signal nosi manje informacija od AM signala, jer nema nosioca. SSB signal ima dosta veću širinu opsega od AM signala. 112 / 455 [619.] Kojom skraćenicom označavamo frekventnu modulaciju? AM FM CW PM 113 / 455 [620.] Nosilac frekventno modulišemo. Šta menjamo pri postupku modulacije? Menjamo amplitudu nosioca nezavisno od informacijskog signala. Menjamo fazu nosioca linearno informacijskim signalom. Menjamo frekvenciju nosioca linearno informacijskim signalom. Menjamo amplitudu nosioca linearno informacijskim signalom. 114 / 455 [621.] Kako se menja amplituda frekventno modulisanog (FM) signala? Od nule do najveće vrednosti u zavisnosti od govora. Menja se veoma sporo. Menja se veoma brzo. Amplituda se ne menja - ona je konstantna. 115 / 455 [622.] Šta je frekventna devijacija ? To je najmanji pomeraj frekvencije FM signala od frekvencije nosioca. To je najveći pomeraj frekvencije FM signala od frekvencije nosioca. To je srednja vrednost frekvencije FM signala. To je najveći pomeraj frekvencije SSB signala od frekvencije nosioca. 116 / 455 [623.] Nosilac frekventno modulišemo informacijskim signalom, koji ima širinu opsega 5 kHz. Frekventna devijacija je 10 kHz. Kolika je, približno, širina opsega rezultirajuceg FM signala? 30 kHz. 60 kHz. 100 kHz. 300 kHz. 117 / 455 [624.] Kolika je, približno, širina opsega FM signala, ako govor prenosimo preko radio-amaterske UKT radio stanice? 3 kHz. 15 kHz. 50 kHz. 100 kHz. 118 / 455 [625.] Kojom skraćenicom označavamo faznu modulaciju? PM FM AM DSB 119 / 455 [626.] Nosilac fazno modulišemo. Šta menjamo pri tom postupku modulacije? Menjamo fazu nosioca u odnosu na na informacijski signal. Menjamo frekvenciju nosioca u odnsu na informacijski signal. Menjamo amplitudu nosioca u odnsou na na informacijski signal. Menjamo frekvenciju nosioca nezavisno od informacijskog signala. 120 / 455 [627.] Da li možemo i kod fazne modulacije govoriti o frekventnoj devijaciji? Da, jer menjanje faze ima za posledicu menjanje frekvencije nosioca. Ne, jer o tom govorimo smo kod frekventne modulacije. Ne, jer o tom govorimo samo kod amplitudne modulacije. Ne, jer menjanje faze ima za posledicu promenu amplitude. 121 / 455 [629.] Kako modulisemo nosilac kod radiotelegrafije (CW)? Nosiocu menjamo frekvenciju u ritmu unapred dogovorenih znakova. Nosilac uključujemo i isključujemo u ritmu unapred dogovorenih znakova. Tako, da se nosiocu ne menja amplituda. Nosilac tu uopste nije potreban. 122 / 455 [479.] Šta označava oznaka PEP? PEP je oznaka za vrstu antene, koja se upotrebljava u radioamaterskim takmičenjima. PEP je oznaka za Peak Envelope Power ili vršna snaga predajnika. PEP označava efektivnu izračenu snagu. PEP je skraćenica koja u elektrotehnici nema nikakvo značenje. 123 / 455 [481.] Kojom oznakom se označava pojačanje ili slabljenje signala? Volt (V). Farad (F). Decibel (dB). Frekvencija (f). 124 / 455 [482.] Povećanje snage predajnika za 3 dB znači: dvostruko povećanje snage. trostruko povećanje snage. cetvorostruko povećanje snage. desetostruko povećanje snage. 125 / 455 [483.] Povećanje snage predajnika za 10 dB znači: dvostruko povećanje snage. trostruko povećanje snage. četvorostruko povećanje snage. desetostruko povećanje snage. 126 / 455 [484.] Koliko je ukupno pojačanje sistema na slici? 10 dB. 5 dB. 0 dB. -5 dB. 127 / 455 [485.] Koliko je ukupno pojačanje sistema na slici? 10 dB. 5 dB. 0 dB. -5 dB. 128 / 455 [A1.10-001] Šta je uzorkovanje signala ? Pretvaranje analognog u digitalni signal upotrebom AD pretvarača Filtriranje analognog signala do dobijanja uzorka Izdvajanje korisnog signala iz šuma Pretvaranje digitalnog u analogni signal upotrebom DA pretvarača 129 / 455 [A1.10-002] Kolika je minimalna frekvencija uzorkovanja za digitalnu obradu signala? Jednaka frekvenciji uzorkovanog signala Jednaka dvostrukom umnošku najviše frekvencije uzorkovanog signala Jednaka je polovini frekvencije uzorkovanog signala Jednaka četvorostrukom umnošku najviše frekvencije uzorkovanog signala 130 / 455 [407] Sposobnost provodnika da se suprotstavlja protoku električne struje je Električno trenje Električni napon Električna otpornost Električni protok 131 / 455 [408] Kojim slovom se u elektronici označava otpor? U G R C 132 / 455 [409] Koja je jedinica za merenje električne otpornosti ? amper vat om farad 133 / 455 [410] Otpornicima koji imaju negativni temperaturni koeficijent otpornosti se sa povećanjem temperature: otpor povecava otpor ne menja otpor smanjuje provodnost se ne menja 134 / 455 [411] Otpornicima koji imaju pozitivni temperaturni koeficijent otpornosti, se sa povećanjem temperature: otpor ne menja otpor smanjuje provodnost ne smanjuje otpor povećava 135 / 455 [412] Na slici je simbol za: stalni otpor promenljivi otpor osigurac potenciometar 136 / 455 [413] Na slici je simbol za: potenciometar polupromenljivi otpor osigurač promenljivi otpor 137 / 455 [414] Na slici je simbol za: stalni otpor promenljivi otpor osigurač potenciometar 138 / 455 [415] Na slici je simbol za: stalni otpor promenljivi otpor osigurač potenciometar 139 / 455 [486.] Koju veličinu u elektrotehnici označavamo sa L? Dužinu Induktivnost Snagu Kapacitivnost 140 / 455 [487.] Kako se označava jedinica za induktivnost? Farad (F). Henri (H). Jačina magnetnog polja (H). Herc (Hz). 141 / 455 [488.] Da li zavojnica predstavlja veliku otpornost za električnu struju? Zavojnica nema otpornosti. Da, ali samo za struje visoke frekvencije. Da, ali samo za jednosmernu struju. Ne 142 / 455 [489.] Koju osobinu imaju feromagnetni materijali? Permeabilnost Električnu snagu Kapacitivnost Radioaktivnost 143 / 455 [490.] Koji je simbol na slici? Samonoseća vazdušna zavojnica. Promenljiva vazdušna zavojnica. Zavojnica sa jezgrom. Vazdusna zavojnica sa jerzgrom. 144 / 455 [491.] Koji je simbol na slici? Samonoseća vazdušna zavojnica. Promenljiva vazdušna zavojnica. Zavojnica sa jezgrom. Vazdušna zavojnica sa jerzgrom. 145 / 455 [492.] Koji je simbol na slici? Samonoseća vazdušna zavojnica. Promenljiva vazdušna zavojnica. Zavojnica sa jezgrom. Promenljiva zavojnica sa jezgrom. 146 / 455 [493.] Kakve su fazne razmere između naizmenične struje i napona u zavojnici? Struja i napon su u fazi. Struja je ispred napona. Struja zaostaje za naponom. Zavojnica nema uticaja na fazne razmere između struje i napona. 147 / 455 [494.] Kolika je ukupna induktivnost tri serijski vezane zavojnice sa induktivnostima: L1 = 1 H, L2 = 2 H i L3 = 3 H? 0.55 H. 1.50 H. 3.00 H. 6.00 H. 148 / 455 [495.] Kolika je ukupna induktivnost paralelne veze dve zavojnice od po 2 H? 4.00 H. 1.00 H. 0.50 H. 0.25 H. 149 / 455 [496.] Kakav je uticaj frekvencije na velicinu induktivne reaktance? Frekvencija nema uticaj na veličinu induktivne reaktance. Sa porastom frekvencije induktivna reaktanca se smanjuje. Sa porastom frekvencije induktivna reaktanca se povećava. O induktivnoj reaktanci govorimo samo kod jednosmernih struja. 150 / 455 [497.] Kada se susrecemo sa pojmom 'skin efekt'? Kod jednosmernih struja, jer struja teče samo po površini provodnika Kod naizmeničnih struja, gde struja teče po celom preseku provodnika Kod naizmeničnih struja visokih frekvencija gde gustina struje u sredini provodnika pada, dok na površini raste Kod odbijanja radio-talasa od prepreka 151 / 455 [498.] Pri kom koeficijentu sprege je međusobna induktivnost najveća? 0 0.5 0.75 1 152 / 455 [499.] Šta predstavlja simbol? Zavojnica sa jezgrom. Transformator Dve vazdušne zavojnice, jedna pokraj druge. Dve zavojnice u metalnom kućištu, koje sprečava međusobni uticaj jedne na drugu. 153 / 455 [500.] Šta se događa sa naponom na strani sekundara transformatora kada udvostrucimo broj namotaja sekundara, a svi drugi podaci ostanu nepromenjeni? Napon se ne menja. Napon će se udvostručiti. Napon će se učetvorostručiti. Napon će biti duplo manji. 154 / 455 [501.] Kroz primar idealnog transformatora, koji ima 1000 namotaja, teče struja 0,5 A. Kolika je struja na sekundaru, ako sekundar ima 100 namotaja? 0,05 A 0,5 A 5 A 50 A 155 / 455 [502.] Da li možemo transformator upotrebljavati za transformaciju impedanse? Ne, transformator se upotrebljava za snižavanje napona. Da, samo za transformaciju otpornoasti. Ne, transformator se upotrebljava samo u ispravljačima. Da. 156 / 455 [503.] Transformator ima faktor iskorišćenja 80%. Ulazna snaga na primaru je 100 W. Kolika je snaga na sekundaru? 800 W. 80 W. 12,5 W. 1,25 W. 157 / 455 [504.] Kako nazivamo primer vezivanja namotaja transformatora na slici? Paralelna veza. Serijska veza. Kaskadna veza. Naizmenična veza. 158 / 455 [505.] Kako nazivamo primer vezivanja transformatora na slici? Paralelna veza Serijska veza Naizmenična veza Kaskadna veza 159 / 455 [506.] Kondenzator sačinjavaju dve ploče. Kako utiče razmak među pločama na kapacitivnost? Razmak nema uticaja na kapacitivnost. Pri većem razmaku kapacitivnost je veća. Pri manjem razmaku kapacitivnost je veća. Kapacitivnost je najmanja kada su ploče sastavljene. 160 / 455 [507.] Koja je jedinica za kapacitet ? Farad (F) Henri (H) Tesla (T) Kulon (C) 161 / 455 [508.] Kojim se slovom u elektrotehnici označava kapacitet? R K C L 162 / 455 [509.] Da li kondenzator provodi električnu struju? Da, samo naizmeničnu struju. Da, samo jednosmernu struju. Ne. Ne, jer između ploča nema električnog provodnika. 163 / 455 [510.] Kakve su fazne razmere između naizmenične struje i napona na idealnom kondenzatoru? Struja zaostaje za naponom za 180 stepeni. Struja zaostaje za naponom za 90 stepeni. Struja prethodi naponu za 90 stepeni. Struja i napon su u fazi. 164 / 455 [511.] Koji je simbol na slici? Stalni kondenzator. Elektrolitski kondenzator. Promenljivi kondenzator. Trimer kondenzator. 165 / 455 [512.] Koji je simbol na slici? Stalni kondenzator. Elektrolitski kondenzator. Promenljivi kondenzator. Trimer kondenzator. 166 / 455 [513.] Koji je simbol na slici? Stalni kondenzator. Elektrolitski kondenzator. Promenljivi kondenzator. Trimer kondenzator. 167 / 455 [514.] Koji je simbol na slici? Kvarcni kristal. Elektrolitski kondenzator. Promenljivi kondenzator. Baterija. 168 / 455 [515.] Kolika je ukupna kapacitivnost dva serijski vezana kondenzatora po 200 nF? 400 nF. 200 nF. 100 nF. 50 nF. 169 / 455 [516.] Kolika je ukupna kapacitivnost dva paralelno vezana kondenzatora po 200 nF? 400 nF. 200 nF. 100 nF. 50 nF. 170 / 455 [517.] Da li se kapacitivna reaktanca kondenzatora povećava sa porastom frekvencije? Da, jer kondenzator predstavlja velik otpor za struje sa visokom frekvencijom. Ne, jer kondenzator predstavlja mali otpor za struje sa visokom frekvencijom. Ne, jer frekvencija nema uticaja na velicinu kapacitivne reaktance. Da, jer kondenzator dobro provodi jednosmernu struju. 171 / 455 [518.] Šta je struja curenja kondenzatora? To je naizmenična struja koja teče kroz kondenzator. To je deo struje, koji teče kroz kondenzator zbog neidealnog dielektrika. To je deo struje koji se u kondenzatoru izgubi zbog oblika elektroda. Struja curenja je pojam koji srećemo kod akumulatora, a ne kod kondenzatora. 172 / 455 [519.] Da li se kapacitivnost kondenzatora menja sa temperaturom? Ne, kapacitivnost je fiksna. Ne, inače bi imali velikih problema pri projektovanju veza. Da, jer dielektrik sa promenom temperature menja osobine. Da, samo kod elektrolitskih kondenzatora. 173 / 455 [520.] Koja je glavna karakteristika kapacitivne i induktivne reaktance? Obe reaktance su jednake. Vrednost kapacitivne reaktance sa porastom frekvencije raste, dok vrednost induktivne reaktance pada. Vrednost kapacitivne reaktance sa porastom frekvencije pada, dok vrednost induktivne reaktance raste. Nema dve reaktance. 174 / 455 [521.] Da li se na idealnim opterećenjima troši električna snaga? Naravno, jer se na svakom opterećenju troši snaga. Da, samo pri kapacitivnoj reaktanci. Ne. Da, samo pri induktivnoj reaktanci. 175 / 455 [522.] Kolika je impedansa serijske veze otpornika R=10Ω, zavojnice XL = 20 Ω i kondenzatora XC = 10 Ω ? (10+j30) Ω (10-j30) Ω (20-j10) Ω (10+j10) Ω 176 / 455 [551.] Koji je od navedenih materijala tipičan predstavnik poluprovodnika? Kiselina. Voda. Silicijum. Teflon. 177 / 455 [552.] Koji element je tipičan predstavnik poluprovodnika? Zlato. Germanijum. Aluminijum. Srebro. 178 / 455 [553.] Da li dioda u nepropusnom smeru propušta struju? Naravno, jer je struja u nepropusnom smeru mnogo veća nego u propusnom smeru. Da, kada je struja veoma mala. Nazivamo je struja zasićenja. Ne. Dioda u nepropusnom smeru ne propušta struju. Ne, jer bi to uništilo diodu. 179 / 455 [554.] Koji elemenat prikazuje simbol? Dioda. Zener dioda. Fotodioda. Varikap dioda. 180 / 455 [555.] Koji elemenat prikazuje simbol? Dioda. Zener dioda. LED. Triak. 181 / 455 [556.] Da li možemo tranzistor upotrebiti kao okidač (triger)? Ne, tranzistori se upotrebljavaju samo u pojačavačima. Da, to je jedan od mogućih načina upotrebe tranzistora. Ne, kao okidač upotrebljavamo diode. Da, samo ako je tranzistor sa efektom polja (FET). 182 / 455 [557.] Šta prikazuje slika? Simbol za dve diode. Simbol bipolarnog NPN tranzistora. Simbol bipolarnog PNP tranzistora. Simbol jednospojnog tranzistora (UJT). 183 / 455 [558.] Koje kontakte (elektrode) ima bipolarni tranzistor? Anodu i katodu. Anodu, katodu i rešetku. Bazu, kolektor i emiter. Vrata, uvod i odvod. 184 / 455 [559.] Faktor strujnog pojačanja tranzistora prikazujemo kao: kolicnik kolektorske i emiterske struje. količnik kolektorske struje i struje baze. količnik struja emitora i baze. umnožak kolektorske struje i struje baze. 185 / 455 [560.] Šta prikazuje slika? Simbol za bipolarni tranzistor. Simbol za MOSFET. Simbol za jednospojni tranzistor. Simbol za spojni FET. 186 / 455 [561.] Kojim slovom se označava elektroda "vrata" kod MOSFET-a? K G S B 187 / 455 [562.] Kojom elektrodom kod MOSFET-a utičemo na velicinu struje između izvora i odvoda? bazom substratom vratima emiterom 188 / 455 [563.] Koja je glavna karakteristika digitalnih integrisanih kola? Digitalna integrisana kola se manje upotrebljavaju od analognih integrisanih kola. Digitalna integrisana kola poznaju samo dva logična stanja. Digitalna integrirsna kola su dosta manja od analognih, i zato su cenjenija. Digitalna integrisana kola su najprimernija za izradu linearnih pojačavačkih stepena. 189 / 455 [564.] Koja je glavna karakteristika analognih integrisanih kola? Analogna integrisana kola se upotrebljavaju samo u pojačavačima. Kod analognih integrisanih kola izlazni signal dosledno prati promene ulaznog signala. Analogna integrisana kola imaju veću primenu od digitalnih, zato jer se bolje greju. Analogna integrisana kola se u praksi više upotrebljavaju, jer bolje poznajemo njihov način rada. 190 / 455 [565.] Koju logičnu funkciju možemo realizovati elementom koji prikazuje simbol na slici? Logicni I. Logicni ILI. Logicni NE. Logicni NILI. 191 / 455 [566.] Šta prikazuje simbol na slici? Operacioni pojacavac. Antenski pojačavač. Dvoulazna logicna ILI vrata. Atenuator - oslabljivač. 192 / 455 [567.] I pored velikog napretka tehnologije na polju tranzistora, elektronske cevi jos nisu potpuno izgubile svoje mesto. Gde ih danas najčesce susrećemo? U vojnim radio-satanicama. U izlaznim stepenima pojačavača velike snage. U većini kompjutera. U većini mernih instrumenata. 193 / 455 [568.] Koji od navedenih tipova elektronskih cevi ima najvise elektroda? Dioda. Trioda. Pentoda. Tetroda. 194 / 455 [451.] Koja od navedenih tvrdnji, kod serijske veze otpornika, nije tačna? Kroz sve otpornike teče jednaka struja Ukupan otpor je jednak zbiru svih otpora Napon je raspoređen po svim otpornicima proporcionalno njihovim otporima Ukupni otpor je manji od najmanjeg u kombinaciji 195 / 455 [452.] Paralelno povežemo dva otpornika po 40 Ω. Koliki je ukupan otpor? 5 Ω 10 Ω 20 Ω 100 Ω 196 / 455 [453.] Serijski povežemo tri otpornika: R1=5 Ω, R2=10 Ω, R3=20 Ω. Koliki je ukupan otpor ? 15 Ω 25 Ω 35 Ω 45 Ω 197 / 455 [454.] Koja od sledećih tvrdnji kod paralelne veze otpornika nije tačna? Napon na svim otpornicima je isti. Ukupan otpor je manji od najmanjeg u kombinaciji. Jačina struje u pojedinim otpornicima obrnuto je proporcionalna njihovim otporima. Ukupan otpor je jednak zbiru pojedinih otpora. 198 / 455 [455.] Paralelno povežemo dva otpornika po 100 oma. Koliki je ukupan otpor? 200 Ω 100 Ω 50 Ω 25 Ω 199 / 455 [456.] Koliki je ukupan otpor kola na slici? 1000 Ω 700 Ω 500 Ω 250 Ω 200 / 455 [457.] Koliki je ukupan otpor kola na slici? 60 Ω 30 Ω 25 Ω 15 Ω 201 / 455 [458.] Koliki je ukupan otpor kola na slici? 10 Ω 15 Ω 20 Ω 30 Ω 202 / 455 [459.] Koliki je ukupan otpor kola na slici? 20 Ω 40 Ω 15 Ω 10 Ω 203 / 455 [460.] Izračunaj napon (UR) na otporniku R. 20 V. 15 V. 10 V. 5 V. 204 / 455 [461.] Koliki je napon na otporniku R=10 Ω, kroz koji teče struja I=500 mA? 50 V. 20 V. 2 V. 5 V. 205 / 455 [462.] Napon na otporniku R=1 kΩ je 5 V. Kolika struja teče kroz otpornik? 5 nA. 5 mA. 50 mA. 500 mA. 206 / 455 [463.] Odredi napon između tačaka A i B 12 V. 11 V. 10 V. 9 V. 207 / 455 [464.] Izračunaj otpor između tacaka A i B 0,1 Ω 1,0 Ω 0,5 Ω 2,0 Ω 208 / 455 [523.] Šta su električni filtri? To su električni sklopovi koji nemaju kondenzatore i zavojnice. To su elektricni sklopovi koji propuštaju naizmenicne struje određenih frekvencija, dok one drugih frekvencija oslabljuju ili ih uopste ne propuštaju. To su električni sklopovi koji se upotrebljavaju za generisanje visih harmoničkih komponenti osnovnog signala, koji filtriramo. To su električni sklopovi koji osciluju. 209 / 455 [524.] Šta prikazuje slika? Paralelno oscilatorno kolo. Serijsko oscilatorno kolo. Niskopropusni filter. Visokopropusni filter. 210 / 455 [525.] Šta prikazuje slika? Paralelno oscialtorno kolo. Serijsko oscilatorno kolo. Niskopropusni filter. Visokopropusni filter. 211 / 455 [526.] Šta prikazuje slika? Nepropusni filter. Propusni filter. Niskopropusni filter. Visokopropusni filter. 212 / 455 [527.] Šta prikazuje slika? Nepropusni filter. Propusni filter. Niskopropusni filter. Visokopropusni filter. 213 / 455 [528.] Imamo serijsko oscilatorno kolo sastavljeno od zavojnice, kondenzatora i otpornika. Kako nazivamo frekvenciju, pri kojoj je impedansa takvog kola jednaka vrednosti otpornika? Rezonantna frekvencija. Osnovna harmonicna frekvencija. Granična frekvencija. Vršna frekvencija. 214 / 455 [529.] Kada je serijsko oscilatorno kolo (RLC) u rezonansi? Nikada ne može biti u rezonanci. Kada je kapacitivna reaktanca jednaka induktivnoj. Kada je kapacitivna reaktanca jednaka omskoj otpornosti. Kada je vrednost induktivnosti jednaka 0. 215 / 455 [530.] Šta oznacavamo Q-faktorom? Sumne vrednosti prijemnika. Pojačanje izlaznog stepena. Prilagođenost opterećenja na generator. Kvalitet oscilatornog kola. 216 / 455 [531.] Kako definišemo širinu opsega serijskog oscilatornog kola? Kao dijapazon napona napajanja. Kao širinu temperaturnog područja u kojem oscilatorno kolo pravilno radi. Kao frekvencijski opseg oko rezonantne frekvencije, gde se vrednost struje kroz oscilatorno kolo ne smanjuje za 3 dB. Kao frekvencijski opseg, koji zauzima sve frekvencije od najniže do najviše u signalu, koji propuštamo kroz oscilatorno kolo. 217 / 455 [532.] Da li je napon na kondenzatoru, koji je sastavni deo serijskog oscilatornog kola (RLC), veci od napona na krajevima tog kola? Ne. Nije bitno za rad kola. Da. Na kondenzatoru nema napona. 218 / 455 [533.] Da li je struja, koja teče kroz zavojnicu, koja je sastavni deo paralelnog oscilatornog kola (RLC), veća od struje koja teče kroz celo kolo? Ne. Nije bitno za rad kola. Da. Kroz zavojnicu uopšte ne teše struja. 219 / 455 [534.] Koje frekvencije propušta niskopropusni filter? Propušta samo frekvencije do granicne frekvencije, sve više od granicne ne propušta. Propušta frekvencije koje su vise od granicne frekvencije, niže ne propušta. Propušta samo određeni frekvencijski opseg od donje do gornje granicne frekvencije. Ne propušta frekvencije od donje do gornje granicne frekvencije, ostale da. 220 / 455 [535.] Koje frekvencije propušta visokopropusni filter? Propušta samo određeni frekvencijski opseg od donje do gornje granicne frekvencije. Propušta samo frekvencije do granicne frekvencije, sve više od granične ne propušta. Propušta frekvencije, koje su više od granicne frekvencije, niže ne propušta. Ne propušta frekvencije od donje do gornje granične frekvencije, ostale da. 221 / 455 [536.] Koje frekvencije propušta filter opsega ? Propušta samo frekvencije do određene granicne frekvencije, sve više od granične ne propušta. Propušta frekvencije, koje su višlje od granične frekvencije, niže ne propušta. Propušta samo određeni frekvencijski opseg od donje do gornje granične frekvencije. Ne propušta frekvencije od donje do gornje granične frekvencije, ostale da. 222 / 455 [537.] Osobina pasivno propusnog filtra je, da: propušta samo frekvencije do određene granične frekvencije, sve vislje od granične ne propušta. propušta frekvencije koje su vislje od granične frekvencije, niže ne propušta. propušta samo određen frekvencijski opseg od donje do gornje granične frekvencije. ne propušta frekvencije od donje do gornje granične frekvencije, ostale da. 223 / 455 [538.] Šta znači prenosna funkcija filtra? To znači, kako utiče filter na amplitudu i fazu ulaznog signala. To znači, kakav je frekvencijski spektar ulaznog signala. To znači, koji maksimalan napon možemo priključiti na filter. To znači, kakva je informacijska osobina signala, koji filtriramo. 224 / 455 [539.] Da li svaki filter uzrokuje fazni pomak izlaznog signala u odnosu na ulazni? Da. Samo filtri visljih redova. Samo filtri prvog reda. Ne. 225 / 455 [540.] Šta pokazuje frekventna amplituda filtra? Koliko je izlazni signal fazno pomeren u odnosu na ulazni. Koje frekvencije filter propušta, a koje slabi. Kakav je temperaturni opseg pravilnog rada. Kod kojih će frekvencija filter zaoscilovati. 226 / 455 [542.] X je reaktanca, R je otpornost. Kojom formulom matematicki prikazujemo Q-faktor? Q = R/X Q = R X Q = X/R Q = R - X 227 / 455 [000.] Rezonantna frekvencija podešenog oscilatornog kola je fres = 1MHz. Širina frekventnog opsega je 10kHz pri –3dB. Koliki je Q faktor kola ? 50 100 500 1000 228 / 455 [544.] Šta prikazuje slika? Niskopropusni “T” filter Niskopropusni “Pi” filter Kristalni filter propusnog opsega Serijsko oscilatorno kolo 229 / 455 [545.] Šta prikazuje slika? Niskopropusni “T” filter Niskopropusni “Pi” filter Kristalni filter propusnog opsega Serijsko oscilatorno kolo 230 / 455 [546.] Šta prikazuje slika? Niskopropusni “T” filter Niskopropusni “Pi” filter Kristalni filter propusnog opsega Serijsko oscilatorno kolo 231 / 455 [547.] Za izradu veoma uskih filtera propusnog opsega upotrebljavamo: oscilatorna kola visokog kvaliteta kola sastavljena samo od otpornika poluprovodnička kola elektronske logike serijsko oscilatorno kolo (RLC) 232 / 455 [548.] Ako kvarcni kristal osciluje na umnosku osnovne frekvencije, kažemo da osciluje na: osnovnoj frekvenciji. harmoničkoj frekvenciji. međufrekvenciji. overtonskoj frekvenciji. 233 / 455 [549.] Na kojim frekvencijama osciluje kvarcni kristal u overtonskom oscilatoru? Samo na osnovnoj frekvenciji. Na svim overtonskim frekvencijama. Na overtonskim frekvencijama, koje su neparni umnošci osnovne frekvencije. Na overtonskim frekvencijama, koje su parni umnošci osnovne frekvencije. 234 / 455 [550.] Osobina kristalnih filtera propusnog opsega : malo slabljenje u nepropusnom opsegu. veliko slabljenje u propusnom opsegu. da ne utiču na fazu signala koji šaljemo kroz takav filter. veoma mala širina opsega. 235 / 455 [569.] Šta je mikrofon? Mikrofon je naprava, koja zvučne talase pretvara u elektricni napon. Mikrofon je naprava koju upotrebljavaju novinari. Mikrofon je naprava koja električni napon pretvara u mehaničko titranje membrane. Mikrofon je naprava koja se upotrebljava za pregledanje mikrofilmova. 236 / 455 [570.] Koji od navednih tipova mikrofona iskorištava indukciju u zavojnici, koja se kreće u polju trajnog magneta? Dinamicki mikrofon. Ugljeni mikrofon. Kondenzatorski mikrofon. Keramički mikrofon. 237 / 455 [571.] Šta je zvučnik? Zvučnik je naprava koja zvučni talas pretvara u električni napon. Zvučnik je naprava koja se upotrebljava za snimanje zvuka. Zvučnik je naprava koja električni napon pretvara u mehanicko titranje membrane. Zvučnik je naprava koja se upotrebljava za pojačavanje zvuka. 238 / 455 [572.] Kako nazivamo elektronske sklopove koji povećavaju snagu signala? Ispravljači. Atenuatori. Pojačavači. Kola za prilagođenje. 239 / 455 [573.] U elektrotenici ima više klasa pojačavaca. Od čega zavisi klasa pojačavača? Višestepeni pojačavač je više klase. Klasa pojačavaca je određena radnom tačkom. Pojačavač sa paralelno vezanim stepenima ima nizu klasu. Ima četiri klase pojačavača koji se međusobno razlikuju po ugrađenim aktivnim elementima. To su: bipolarni tranzistor, elektronska cev, FET i operacioni pojačavač. 240 / 455 [574.] Po čemu se međusobno razlikuju klase pojačavača? Po vrsti upotrebljenih aktivnih elemenata. Po linearnosti, pojačanju struje i napona te stepenu iskorištenja. Po broju upotrebljenih aktivnih elemenata. Po veličini napona napajanja. 241 / 455 [575.] Koja od navedenih oznaka ne predstavlja klasu pojačavača? A AB C AC 242 / 455 [576.] Pojačavač u klasi C je najbolji za pojačanje: SSB signala. AM signala. FM i CW signala. CW i SSB signala. 243 / 455 [577.] Pojačavači se prilikom rada zagrevaju. Da li to predstavlja problem? Ne. Ne, jer su pojačavaci izrađeni od elemenata koji dobro podnose zagrevanje. Da, preveliko grejanje može uzrokovati oštećenje pojačavaca. Da, ali to nije bitno za rad pojačavača. 244 / 455 [578.] Zasto se u ispravljaču nalazi transformator? Transformator ispravlja naizmenični napon. Transformator sluzi za "peglanje" pulsirajucih napona. Transformator snizava ili povećava mrezni napon. Transformator stabilizuje izlazni napon. 245 / 455 [579.] Zašto upotrebljavamo Grecov most u ispravljaču? Grecov most snizava mrezni napon. Grecov most sluzi za "peglanje" pulsirajućih napona Grecov most ispravlja naizmenicni napon u jednosmerni Grecov most i ispravljač su jedan te isti sklop 246 / 455 [580.] Koja je uloga ispravljačkog filtera u ispravljaču? Filter služi za uklanjanje napona brujanja iz istosmernog napona. Filter stabilizuje izlazni napon. Filter pretvara naizmenični napon u istosmerni. Filter snižava mrežni napon. 247 / 455 [581.] Filter u ispravljaču je napravljen od: Žičanih otpornika. Kondenzatora velikog kapaciteta. Dioda. Tranzistora. 248 / 455 [582.] Čemu služi stabilizator napona u ispravljaču? obezbeđuje konstantan izlazni napon. ispravlja naizmenični napon. stiti potrošač od prevelike struje. snižava mrežni napon. 249 / 455 [583.] Koji elementi sačinjavaju najjednostavniji stabilizator napona? Žicani otpornici. Zener dioda i otpornik. Grecov most. Tranzistori. 250 / 455 [584.] Koja je uloga naponske i strujne zaštite u ispravljaču? Zaštita obezbeđuje konstantan izlazni napon. Štite ispravljač i potrošač od prevelikog napona i struje. Obezbeđuju da napon i struja ne padnu ispod određene vrednosti. Zaštita sluzi za povećanje mrežnog napona kada je on manji od 13,8V. 251 / 455 [585.] Koji se sklop najčešće upotrebljava za punotalasno ispravljanje? Dioda. Transformator. Grecov most. Zener dioda. 252 / 455 [631.] Koje elektronske sklopove upotrebljavamo kao izvore radio-frekvencijskih (RF) signala? Detektore. Stabilizatore napona. Električne oscilatore i RF sintetizatore. Niskofrekventne pojačavače. 253 / 455 [632.] Šta su električni oscilatori? To su izvori naizmenične struje ili napona određene frekvencije. To su izvori jednosmernih struja ili napona. To su sklopovi za pretvaranje frekvencije u napon. To su stabilizatori jednosmernih napona. 254 / 455 [633.] Oscilatorno kolo zaosciluje kada mu damo početnu energiju. Zasto oscilacije vremenom slabe? Zato jer su oscilacije veštacki proizvedene. Zbog gubitaka u samom kolu. Uzrok nam je nepoznat. U tom slučaju oscilatorno kolo ne može zaoscilovati. 255 / 455 [634.] Osnovni element električnog oscilatora je: diskriminator. ispravljač. mešač. povratna veza. 256 / 455 [635.] Šta je amplitudni šum oscilatora? To je željeno menjanje amplitude oscilacija. To je neželjeno menjanje amplitude oscilovanja. To je željeno menjanje frekvencije oscilovanja. To je neželjeno menjanje frekvencije oscilovanja. 257 / 455 [636.] Šta je fazni šum oscilatora? To je neželjeno menjanje faze generisanog signala. To je neželjeno menjanje amplitude generisanog signala. To je željeno menjanje faze generisanog signala. To je željeno menjanje amplitude generisanog signala. 258 / 455 [637.] Šta znači, kada kažemo, da je oscilator stabilan? To znači da mu se frekvencija oscilovanja menja. To znači da mu se frekvencija oscilovanja veoma malo menja. To znači da oscilator ne može zaoscilovati. To znači da je oscilator mehanicki dobro napravljen. 259 / 455 [638.] Od čega zavisi stabilnost oscilovanja oscilatora? Od šuma i sunčevog vetra. Od napona napajanja, vrednosti zavojnice i kondenzatora u oscilatornom kolu te fotonskog gasa. Od mehaničke i električne izvedbe oscilatora, stabilnosti elemenata i temperature okoline. Samo od napona napajanja. 260 / 455 [639.] Šta upotrebljavamo kao oscilatorno kolo u kristalnom oscilatoru? LC oscilatorno kolo Kvarcni kristal Klatno Nema pravila 261 / 455 [640.] Koja je dobra osobina kristalnih oscilatora? Frekvencija oscilovanja se veoma malo menja - veoma su stabilni. Frekvenciju oscilovanja možemo menjati u širokom području. Imaju veoma velik fazni sum. Imaju veoma velik amplitudni sum. 262 / 455 [641.] Šta je VFO? To je oscilator promenljive frekvencije To je oscilator, koji osciluje na tacno određenoj frekvenciji. To je oscilator, koji osciluje na veoma visokim frekvencijama. To je oscilator, koji ne može oscilovati. 263 / 455 [642.] Šta označavamo skraćenicom VCO? Oscilator promenljive frekvencije Naponski kontrolisan oscilator. Kristalni oscilator. Direktni digitalni sintetizator. 264 / 455 [643.] Imamo VFO, koji osciluje u frekventnom opsegu od 5.0 do 5.5 MHz. Želimo napraviti oscilator koji ce oscilovati na frekvenciji od 14.0 do 14.5 MHz. Kolika mora da bude frekvencija kristalnog oscilatora da bi oscilator radio u željenom opsegu ? 3 MHz. 5 MHz. 9 MHz. 14 MHz. 265 / 455 [644.] Koja je ideja PLL sintetizatora? Upotrebiti kristalni oscilator koga stabilišemo pomoću povratne veze Upotrebiti povratnu vezu za povećanje faznog šuma. Upotrebiti povratnu vezu za povećanje amplitudnog šuma. Upotrebiti VCO koga stabilišemo pomoću povratne veze 266 / 455 [645.] Šta prikazuje slika? Direktni digitalni sintetizator (DDS) PLL sintetizator Heterodinski oscilator SSB prijemnik 267 / 455 [646.] Imamo PLL sintetizator. Referentna frekvencija je 100 kHz, programirani delitelj je postavljen tako, da deli sa 128. Kolika je izlazna frekvencija? 0.128 MHz. 1.28 Mhz. 12.8 MHz. 128 MHz. 268 / 455 [647.] Kako postavljamo radnu frekvenciju PLL sintetizatora? Ugradnjom promenljivog kondenzatora u oscilatorno kolo. Promenom jezgra u zavojnici oscilatornog kola. Zagrevanjem kristala u kristalnom oscilatoru. Programiranjem programskog delitelja. 269 / 455 [648.] Želimo da napravimo direktni digitalni sintetizator za frekvencije do 10 MHz. Kolika mora biti najmanja frekvencija (teoretski), da možemo tačno pretvoriti digitalni signal u analogni? 5 MHz. 10 MHz. 20 MHz. 100 MHz. 270 / 455 [671.] Šta je prijemnik ? aparat koji služi za predaju informacija pomoću radio-talasa uređaj povezan sa antenom ili drugim izvorom radio-signala čija je svrha da se u pogodnom obliku učini raspoloživim informacijski sadržaj signala To je naprava, ki ustvari radiofrekvenčni signal, ga opremi z informacijo, ojači in nato pošlje v anteno, kjer se izseva v prostor. uređaj koji je zastareo i koji se više ne koristi 271 / 455 [672.] Od čega zavisi snaga termičkog šuma ? Od radne frekvencije i širine opsega Od širine opsega i apsolutne temperature Od apsolutne temperature, radne frekvencije i od širine opsega Od trenutne vrednosti Bolcmanove konstante 272 / 455 [682.] Šta je šumni broj? Šumni faktor, izražen u kelvinima Šumni faktor, izražen u decibelima Šumni faktor, izražen u mikrovoltima Šumni faktor, izražen u procentima 273 / 455 [714.] Šta je prikazano na slici? Prijemnik sa direktnim mešanjem Jednostruki superheterodinski prijemnik Dvostruki superheterodinski prijemnik. FM prijemnik. 274 / 455 [724.] Šta je prikazano na slici? Prijemnik sa direktnim mešanjem Jednostruki superheterodinski prijemnik Dvostruki superheterodinski prijemnik. FM prijemnik. 275 / 455 [725.] Koji frekvencijski opseg mora pokrivati VFO u jednostukom superheterodinskom prijemniku koji ima međufrekvenciju 9 MHz, ukoliko želimo da primamo signale u frekvencijskom opsegu od 14.0 - 14.5 MHz? 3.5 - 4.0 MHz. 5.0 - 5.5 MHz. 9.0 - 9.5 MHz. 14.0 - 14.5 MHz. 276 / 455 [727.] Na slici je prikazan jednostruki superheterodinski prijemnik. Kako se naziva sklop koji je označen znakom pitanja ? RF pojačavač Mešač MF filter AGC detektor 277 / 455 [728.] Na slici je prikazan jednostruki superheterodinski prijemnik. Kako se naziva sklop koji je označen znakom pitanja ? RF pojačavač Mešač MF filter AGC detektor 278 / 455 [729.] Na slici je prikazan jednostruki superheterodinski prijemnik. Kako se naziva sklop koji je označen znakom pitanja ? RF pojačavač Mešač MF filter AGC detektor 279 / 455 [730.] Na slici je prikazan jednostruki superheterodinski prijemnik. Kako se naziva sklop koji je označen znakom pitanja ? MF pojačavač Mešač MF filter AGC detektor 280 / 455 [731.] Na slici je prikazan jednostruki superheterodinski prijemnik. Kako se naziva sklop koji je označen znakom pitanja ? MF pojačavač Mešač MF filter AGC detektor 281 / 455 [735.] Koliko “S” jedinica ima skala S-metra? 5 9 10 16 282 / 455 [630.] Šta je radio predajnik? To je deo radio-stanice koji proizvodi visokofrekventne signale i u vidu informacije pojačava i preko antene emituje do korespondenta. To je uređaj koji iz radiofrekventnog signala izdvaja informaciju. To je naprava pomoću koje primamo informacije. To je uređaj koji se skoro nikada ne upotrebljava. 283 / 455 [650.] Koja je uloga stepena za odvajanje u radio-predajniku ? Smanjenje uticaja smetnji od električnih uređaja Smanjenje uticaja izlaznog stepena na stabilnost rada oscilatora Smanjenje temperature izlaznog stepena Mogućnost priključenja više predajnih antena 284 / 455 [651.] Koja je uloga izlaznog stepena u predajniku? Pojačati izlazni signal na zahtevani nivo. Oslabiti signal na zahtevani nivo. Omogućiti što veći uticaj sledećeg stepena na oscilator. Demodulisati amplitudno modulisan signal. 285 / 455 [652.] Kolika je vrednost impedanse na antenskim priključcima radio-amaterskih predajnika? 25 oma. 50 oma. 75 oma. 300 oma. 286 / 455 [653.] Šta nam pokazuje koeficijent iskorišćenja izlaznog stepena predajnika? Pokazuje nam, kolika je izlazna snaga predajnika. Pokazuje nam, kolika je korisna snaga (RF signal) i kolika je snaga gubitaka (zagrevanje tranzistora ili elektronskih cevi). Pokazuje nam, kolika je izlazna impedanca predajnika. Pokazuje nam kako radi predajnik. 287 / 455 [654.] U kojim se granicama kreće pravilan koeficijent iskorišćenja izlaznog stepena predajnika? Od 0.1 do 0.2 Od 0.2 do 0.4 Od 0.4 do 0.7 Od 0.9 do 1 288 / 455 [655.] Šta pokazuje slika? Jednostavan SSB predajnik. Jednostavan CW predajnik. Jednostavan FM predajnik. Varnicar. 289 / 455 [657.] Neprestano uključivanje i isključivanje RF signala pri predaji radiotelegrafije je istovetno 100 postotnoj amplitudnoj modulaciji sa pravougaonim modulacijskim signalom. Šta se događa kada su ivice 'pravougaonog' signala preoštre? Oštre ivice signala prouzrokuju strane frekventne komponente u spektru RF signala, koji se na prijemnoj strani cuju kao 'klik' svaki put, kada pritisnemo ili otpustimo taster. Oštrina ivica ne utiče na strane frekventne komponente. Oštrina ivica utiče samo na frekvetnu stabilnost predajnika. Preoštre ivice ne prouzrokuju nikakve promene. 290 / 455 [658.] U kojoj klasi rade pojačavači CW signala? Samo u klasi A. Rade u klasama A, AB, B i C. Rade u klasama A, AB i B. U svim, izuzev u klasi C. 291 / 455 [659.] Šta prikazuje slika? Superheterodinski prijemnik. Prijemnik sa direktnim mesanjem. SSB predajnik. FM predajnik. 292 / 455 [660.] Na slici je načelna šema SSB predajnika. Koji sklop je označen upitnikom? Umnozivac. SSB filter. Balansni modulator. Mesac. 293 / 455 [661.] Na slici je šema SSB predajnika. Koji sklop je označen upitnikom? Generator noseće frekvencije. SSB filter. VFO. Mešac. 294 / 455 [662.] Šta dobijamo na izlazu iz balansnog modulatora? USB signal. DSB signal. LSB signal. SSB signal. 295 / 455 [663.] Iz balansnog modulatora dobijamo DSB signal. Kako izdvajamo samo jedan bočni pojas, da bi dobili SSB signal? DSB signal filtriramo SSB filtrom, koji propušta samo jedan bocni pojas. DSB signal mešamo sa nosiočem i tako dobijemo SSB signal. Iz DSB signala ne možemo dobiti SSB signal, jer su bočni pojasevi preblizu, da bi filterom izdvojili jedan bočni pojas. DSB signalu dodamo nosilac i tako dobijamo SSB signal. 296 / 455 [664.] Šta je SSB filter? To je niskoprpusni filter, koji propušta nosilac DSB signala. To je pojasno-propusni filter, koji propušta samo jedan bocni pojas. To je pojasno-zaporni filter, kojim potiskujemo nosilac pri postupku SSB modulacije To je pojasno-propusni filter, koji propušta nosilac SSB signala. 297 / 455 [665.] Da li za pojačanje SSB signala upotrebljavamo pojačavače u C klasi? Da, jer su veoma linearni. Ne, jer imaju premali koeficeijent iskoristenja. Ne, jer imaju prevelik koeficijent iskoristenja. Ne, jer su previse nelinearni. 298 / 455 [667.] Šta prikazuje slika? ) Jednostavan FM prijemnik. Jednostavan SSB predajnik. Jednostavan FM predajnik. Jednostavan CW predajnik. 299 / 455 [668.] Na slici je šema UKT FM predajnika. Koji sklop je označen upitnikom? SSB filter. PLL sintetizator. Lanac stepena za unmozavanje VFO. 300 / 455 [669.] Da li pojačavači FM signala rade u C klasi? Da. Ne, jer su previse nelinearni. Samo u slucaju kada se amplituda FM signala ne menja prebrzo. Ne, jer imaju premali koeficijent iskoriscenja. 301 / 455 [670.] Na slici je sema UKT FM predajnika. Koji sklop je označen upitnikom? SSB filter. Mešac. Kristalni oscilator. Frekventni diskriminator. 302 / 455 [475.] Iskorištenje izlaznog stepena predajnika je jednako: razlici ulazne i izlazne snage umnošku ulazne i izlazne snage odnosu izlazne i ulazne snage razlici izlazne i ulazne snage 303 / 455 [476.] Ulazna snaga predajnika je 200 W. Kolika je izlazna snaga pri iskorišćenju od 50%? 400 W. 100 W. 40 W. 25 W. 304 / 455 [477.] INPUT predajnika je 200 W, OUTPUT je 100 W. Koliko je iskorišćenje izlaznog stepena? 45,5%. 50,0%. 60,0%. 65,5%. 305 / 455 [799.] Kakvo opterećenje predstavlja antena u rezonanci? U rezonanci je izražena kapacitivna karakteristika antene U rezonanci antena predstavlja induktivno opterećenje U rezonanci antena predstavlja samo omsko opterećenje U rezonanci antena ne predstavlja nikakvo opterećenje 306 / 455 [800.] Koja od navedenih talasnih dužina ne predstavlja tipicnu rezonantnu duzinu? 2 m. 0.8 m. 1 m. 0.5 m. 307 / 455 [802.] Kolika je približna rezonantna frekvencija polutalasnog dipola dužine 5 metara? 60 MHz. 30 MHz. 10 MHz. 3 MHz. 308 / 455 [803.] Od čega zavisi iskorišcenje antene? Iskorištenje antene je uvek jednako i ne menja se Iskorištenje antene je zavisno od razmera otpora potrošača (R) i karakterističnog otpora (Z). Iskorištenje antene je zavisno od karakterističnog otpora antene Iskorištenje antene je zavisno od gubitaka u materijalu od kojeg je antena napravljena. 309 / 455 [804.] Da li postoji razlika u električnim i mehaničkim dužinama realnih antena? Ne, električna i mehanička dužina antene je uvek jednaka. Električna duzina je obično veća od mehaničke dužine antene Mehanička duzina je obično veća od električne dužine antene Razlika postoji samo kod antena koje su kraće od polutalasne dužine 310 / 455 [805.] Dva dipola imaju istu rezonantnu frekvenciju i napravljeni su od provodnika različite debljine. Da li postoji razlika u njihovim duzinama? Da; dipol koji je napravljen od tanjeg provodnika će biti kraći. Da; duži će biti dipol napravljen od tanjeg provodnika. Da; duži će biti dipol napravljen od debljega provodnika. Ne; debljina provodnika ne utiče na duzinu dipola. 311 / 455 [806.] Da li su usmerenost zračenja i pojačanje antene međusobno povezani? Ne. Usmerena antena nema pojačanja. Da. Bolje usmerena antena ima veće pojačanje Da. Usmerena antena ima veće pojačanje Ne. Antene sa pojačanjem nisu usmerene 312 / 455 [807.] Kako obično prikazujemo karakteristike zračenja antene? Karakteristike zračenja antene prikazujemo šumnim brojem. Karakteristike zračenja antene prikazujemo u obliku vertikalnog i horizontalnog dijagrama zračenja. Karakteristike zračenja antene obično prikazujemo analiticki - formulom. Karakteristike zračenja antene nas uopšte ne zanimaju. 313 / 455 [808.] Kolika je širina snopa zračenja antene prikazane na slici? 30 stepeni. 40 stepeni. 60 stepeni. 120 stepeni. 314 / 455 [809.] Kolika je širina snopa zračenja antene prikazane na slici? 30 stepeni. 60 stepeni. 90 stepeni. 120 stepeni. 315 / 455 [810.] Koji je odnos napred-nazad kod antene sa sledećim dijagramom zračenja? 10 dB. 20 dB. 3 dB. 0 dB. 316 / 455 [811.] Koliko iznosi slabljenje bočnih snopova kod antene sa sledećim dijagramom zračenja? 3 dB. 5 dB. 10 dB. 20 dB. 317 / 455 [812.] Predajnikom snage 15 W napajamo antenu koja ima pojačanje 10 dB. Gubici u napojnom vodu iznose 3 dB. Kolika je efektivna izračena snaga? 15 W 30 W 75 W 150 W 318 / 455 [813.] Predajnikom snage 10 W napajamo antenu sa pojačanjem 10 dB. Gubici u napajnom kablu iznose 10 dB. Kolika je efektivna izračena snaga? 10 W 40 W 100 W 150 W 319 / 455 [814.] Koja od antena sa slike ima vertikalni dijagram zračenja? Yagi antena. Horizontalni dipol. Vertikalni dipol nad zemljom. Parabola. 320 / 455 [815.] Koja od antena ima vertikalni dijagram zračenja prikazan na slici ? Yagi antena. GP antena. Vertikalni dipol. Horizontalni dipol. 321 / 455 [816.] Koja od antena ima vertikalni dijagram zračenja prikazan na slici ? Yagi antena. Spiralna antena. Horizontalni dipol. GP antena. 322 / 455 [817.] Koja od antena sa slike ima horizontalni dijagram zračenja? Yagi antena. GP antena. Vertikalni dipol. Horizontalni dipol. 323 / 455 [818.] Koja od antena sa slike ima horizontalni dijagram zračenja? Yagi antena. GP antena. Quad antena. Long wire antena. 324 / 455 [819.] Koja od antena sa slike ima horizontalni dijagram zračenja? Yagi antena. Long wire antena. Vertikalni dipol. GP antena. 325 / 455 [820.] Trap je rezonantni element koji se upotrebljava kod antena za rad na više frekvencijskih opsega. Šta u električnom smislu predstavlja trap? Trap je serijsko oscilatorno kolo koje u rezonanciji ima veliku otpornost Trap je paralelno oscilatorno kolo koje u rezonanciji ima veliku otpornost Trap je serijsko oscilatorno kolo koje u rezonanciji ima malu otpornost Trap je paralelno oscilatorno kolo koje u rezonanciji ima malu otpornost 326 / 455 [821.] Koji je od navedenih vodova najpogodniji za napajanje savijnog dipola? Koaksijalni vod impedance 50 Ω Koaksijalni vod impedance 75 Ω Dvozilni simetrični vod impedance 300 Ω Dvozilni simetrični vod impedance 600 Ω 327 / 455 [822.] Na koji način cemo od horizontalno polarizovane Yagi antene načiniti vertikalno polarizovanu Yagi antenu? Zavrtimo je uzduz ose za 180 stepeni u smeru kazaljki sata Rotiranjem duž uzdužne ose za 180 stepeni u smeru suprotnom od smera kazaljki na satu Rotiranjem duž uzdužne ose za 90 stepeni Ništa ne treba raditi, Yagi antena ima kružnu polarizaciju 328 / 455 [823.] Šta je od navedenog karakteristično za paraboličnu antenu? Na svim frekvencijama ima pojacanje 1. Sačinjavaju je elementi koje nazivamo direktori. Antenu čini reflektor paraboličnog oblika i iluminator postavljen u fokusu. Sastavljena je od žičanih petlji, koje imaju oblik trouglla ili kvadrata. 329 / 455 [824.] Kod Yagi antena direktorima nazivamo one elemente koji su: kraći od dipola i postavljeni su iza zračećeg elementa duži od dipola i postavljeni su iza zračećeg elementa kraći od dipola i postavljeni su ispred zračećeg elementa duži od dipola i postavljeni su ispred zračećeg elementa 330 / 455 [825.] Kod Yagi antena reflektor nazivamo onaj element koji je: kraći od dipola i postavljen je iza zračećeg elementa. duži od dipola i postavljen je iza zraćećeg elementa. kraći od dipola i postavljen je ispred zračećeg elementa. duži od dipola i postavljen je ispred zračećeg elementa. 331 / 455 [826.] Za koju od navedenih antena je karakteristična širokopojasnost? Za dipol. Za Yagi. Za logaritamsko-periodičnu antenu. Za GP antenu. 332 / 455 [827.] Kakvog su oblika elementi delta loop antene? Kvadratnog Okruglog Trouglastog Pravougaonog 333 / 455 [828.] Koja je karakteristika širokopojasnih antena? Namenjene su za rad na veoma uskom frekventnom pajasu. Imaju vece pojačanje od uskopojasnih antena. Takve antene upotrebljavamo na sirokom frekventnem opsegu. Sirokopojasne antene se upotrebljavaju za prijem TV signala. 334 / 455 [829.] Koja je glavna karakteristika uskopojasnih antena? Dobro deluju na srazmerno uskom frekventnom pojasu. Imaju veće pojačanje od usmerenih antena. Takve antene često upotrebljavamo za rad na širokom frekventnom pojasu. Uskopojasne antene su duže od širokopojasnih antena. 335 / 455 [831.] Da li dobar antenski vod unosi gubitke između predajnika i antene? Ne Dovoljno dugi vodovi ne smeju unositi gubitke Samo pri prenosu signala visokih frekvencija Bilo koji antenski vod unosi gubitke između predajnika i antene 336 / 455 [832.] Da li je potrebno izmeriti karakterističnu impedansu napojnog voda? Karakteristična impedansa je napisana na samom vodu, pa je nije potrebno meriti Ne, jer su podaci o karakteristicnim impedansama dati u priručnicima Da, samo kod nesimetričnih vodova Da 337 / 455 [833.] Kakav uticaj ima relativna dielektrična konstanta na brzinu prostiranja elektromagnetnih talasa? Brzina prostiranja talasa se povećava kada je dielektrična konstanta veća od 1 Brzina prostiranja se ne menja Kada je dielektricna konstanta veća od 1, brzina prostiranja se smanjuje Osnovne karakteristike materijala ne utiču na brzinu prostiranja elektromagnetnih talasa 338 / 455 [834.] Šta pokazuje faktor skraćenja voda? Faktor skraćenja voda pokazuje koliko moramo skratiti antenski vod da bi antena bila dobro prilagođena Faktor skraćenja voda pokazuje odnos brzine prostiranja talasa u vodu i vazduhu i uvek je manji od 1 Faktor skraćenja voda pokazuje odnos brzine prostiranja talasa u vazduhu i vodu i uvek je veci od 1 Faktor skraćenja voda pokazuje koliko moramo skratiti antenu da bi bila rezonantna 339 / 455 [835.] Koliki je faktor skraćenja voda, koji ima relativnu dielektričnu konstantu 4? 2 1 0,2 0,5 340 / 455 [836.] Kolika je brzina elektromagnetskog talasa u vodu koji ima faktor skraćenja 0,5? 300000 km/s. 200000 km/s. 150000 km/s. 15000 km/s. 341 / 455 [837.] Elektromagnetni talasi se u vodu prostiru brzinom od 150000 km/s. Kolika je relativna dielektrična konstanta dielektrika takvog voda? 4 2 0,5 0,25 342 / 455 [838.] Elektromagnetni talasi se prostiru brzinom od 300000 km/s. U kojoj od sredina je ta brzina moguća? vitroplast vakuumu voda staklo 343 / 455 [839.] Koji od navedenih vodova nije simetričan vod? Oklopljeni dvožilni Koaksijalni vod Dvožilni sa vazdusnom izolacijom. TV vod “tvin-lid” 344 / 455 [840.] Koja od navedenih tvrdnji ne važi za simetrični dvožilni vod sa vazdušnom izolacijom? Simetricni dvožilni vod sa vazdusnim dielektrikom ima vece gubitke od koaksijalnog voda Blizina metalnih predmeta (oluci, stubovi) menja impedansu voda Tipična impedansa za dvožilni vod sa vazdušnim dielektrikom iznosi između 200 i 600 Ω Impedansa dvožilnog voda sa vazdusnim dielektrikom je zavisna od debljine vodova i njihove međusobne udaljenosti 345 / 455 [841.] Koja od navedenih trvdnji ne važi za koaksijalni vod? Koaksijalni vod je sastavljen od unutrašnjeg provodnika obloženog dielektrikom, spoljasnjeg provodnika i zaštitnog plastičnog omotača. Blizina metalnih predmeta (oluci, stubovi) menja impedansu voda. Koaksijalni vod ima veće gubitke od dvožilnog voda sa vazdušnim izolatorom. Koaksijalni vod možemo postaviti u zemlju. 346 / 455 [842.] Koja od navedenih impedansi nije tipična za koaksijalni vod? 50 Ω 75 Ω 60 Ω 300 Ω 347 / 455 [843.] Koji je od navedenih nedostataka može da utiče na stetno zračenje koaksijalnog voda? Otpornost provodnika. Nekvalitetan dielektrik. Slaba plasticna zastita. Mala gustina opleta voda. 348 / 455 [844.] U podacima proizvođaca stoji da 100 metara koaksijalnog voda pri određenoj frekvenciji ima 8 dB slabljenja. Koliko slabljenje ima vod dužine 50 metara? 11 dB 8 dB 5 dB 4 dB 349 / 455 [845.] Vatmetrom izmerimo snagu na početku i na kraju koaksijalnog voda. Ustanovimo da je snaga na pocetku 10 W, a na kraju 5 W. Koliko je slabljenje voda? 2 dB. 3 dB. 4 dB. 5 dB. 350 / 455 [846.] Vod na slici ima impedansu Z. Kolikim opterecenjem R dobijamo raspored napona duž voda, kao što pokazuje slika? R = Z R = 0 R = ∞ R > Z 351 / 455 [847.] Vod na slici ima impedansu Z. Kolikim opterećenjem R dobijamo raspored napona duž voda, kao što pokazuje slika? R = Z R = 0 R = ∞ R > Z 352 / 455 [848.] Vod na slici ima impedansu Z. Kolikim opterecenjem R dobijamo raspored napona duž voda, kao što pokazuje slika? R = Z R = 0 R = ∞ R > Z 353 / 455 [849.] Vod na slici ima impedansu Z. Kolikim opterećenjem R dobijamo raspored napona duž voda, kao što pokazuje slika? R = Z R = 0 R < Z R > Z 354 / 455 [850.] Vod na slici ima impedansu Z. Kolikim opterećenjem R dobijamo raspored napona duž voda, kao što pokazuje slika? R = Z R = 0 R < Z R > Z 355 / 455 [851.] Zbog čega se često koristi vod dužine 1/4 talasne dužine? Takav vod je kratak i zato ima male gubitke Vod te dužine se upotrebljava kao transformator impedanse Vod te dužine je rezonantan i bolje prenosi energiju To je najkraća dužina voda koju ima smisla upotrebljavati 356 / 455 [852.] Vod dužine 1/4 talasne dužine ima karakteristicnu impedansu 50 Ω. Jedan kraj voda zakljucimo impedansom 100 Ω. Koliku impedansu dobijamo na drugom kraju voda? 10 Ω 25 Ω 50 Ω 75 Ω 357 / 455 [853.] Vod dužine 1/4 talasne dužine zaključimo impedansom 50 oma. Na drugom kraju voda izmerimo impedansu 50 oma. Kolika je impedansa voda? 10 Ω 25 Ω 50 Ω 75 Ω 358 / 455 [854.] Čemu služe transformatori impedanse kod antena? Korišćenjem transformatora povećavamo snagu predajnika Korišćenjem transformatora prilagođavamo impedansu antene na impedansu napojnog voda Transformatore upotrebljavamo u ispravljačima Pomoću transformatora impedanse snižavamo previsok napon, koji bi bio opasan u slučaju da neko dodirne antenu kada predajnik emituje 359 / 455 [855.] Šta moramo uraditi da bi 300 Ω napojni vod priključili na predajnik koji ima izlaz 50 Ω ? To ne možemo uraditi. Ništa, jer nije bitno kolika je impedansa voda. Između antenskog voda i predajnika postavimo prilagođenje koje prilagođava izlaznu impedansu predajnika na impedansu voda. Paralelno napojnom vodu vežemo otpornik od 50 oma. 360 / 455 [856.] Da li možemo koristiti komade napojnih vodova kao elemente za prilagođenje? Ne, napajni vod se koristi samo za napajanje antene Ne, jer nema smisla upotrebljavati napojne vodove u tu svrhu. Da, samo kada je u pitanju simetricni vod sa vazdusnom izolacijom. Da. 361 / 455 [857.] Koji element može nadoknaditi nedostatak 1/4 talasne dužine voda koji je na jednom kraju zatvoren? Kondenzator. Zavojnica. Transformator za simetriranje Serijsko oscilatorno kolo. 362 / 455 [858.] Koji element može nadoknaditi nedostatak od 1/4 talasne dužine voda koji na jednom kraju otvoren? Zavojnica. Transformator za simetriranje Kondenzator. Serijsko oscilatorno kolo. 363 / 455 [859.] Koji element može nadoknaditi 1/4 talasne dužine voda koji je na jednom kraju otvoren? Zavojnica. Paralelno oscilatorno kolo. Kondenzator. Serijsko oscilatorno kolo. 364 / 455 [860.] Koji element može nadoknaditi 1/4 talasne dužine voda koji je na jednom kraju zatvoren? Paralelno oscilatorno kolo. Zavojnica. Kondenzator. Serijsko oscilatorno kolo. 365 / 455 [768.] Za vertikalno polarizovan elektromagnetni talas vazi: Električna komponenta polja je vertikalna na površinu zemlje Magnetna komponenta polja je vertikalna na površinu zemlje Električna komponenta polja je paralelna sa površinom zemlje Talas ima samo električnu komponentu polja koja je vertikalna na povrsinu zemlje 366 / 455 [769.] Za horizontalno polarizovan elektromagnetni talas vazi: da je električna komponenta polja paralelna sa površinom zemlje da je magnetna komponenta polja paralelna sa površinom zemlje da je električna komponenta polja vertikalna na površinu zemlje da talas ima samo električnu komponentu polja, koja je paralelna sa površinom zemlje 367 / 455 [770.] Lom ili refrakcija talasa nastaje: kada talas naiđe na prepreku. pri prolazu talasa kroz sredine sa različitim dielektričnim konstantama. na rubovima prepreka koje se naiđu na putu talasa. samo pri pojavi sporadičnog E-sloja 368 / 455 [771.] Pojavu, kada se talas lomi na rubovima prepreka, nazivamo: odbijanje ili refleksija lom ili refrakcija otklon ili difrakcija zakrivljavanje talasa 369 / 455 [772.] Šta je glavni uzrok za nastanak elektrona i jona u jonosferi? Visoka temperatura. Visok pritisak. Ultraljubicasto i rentgensko zračenje Sunca i drugih zvezda. Niska temperatura. 370 / 455 [773.] Koji su glavni slojevi jonosfere? A, B i C. Z0, Z1 i Z2. P, Q, R i S. D, E, F1 i F2. 371 / 455 [774.] Kako nazivamo talas koji se prostire duž zemljine površine? Površinski talas Troposferski talas Prostorni talas Reflektovani talas 372 / 455 [775.] UKT se obično prostire kao: površinski talas. troposferski talas. prostorni talas. jonosferski talas. 373 / 455 [776.] Za koje vrste talasa je karakteristično prostorno ili jonosfersko prostiranje? Za duge talase Za srednje talase Za kratke talase Za ultra kratke talase 374 / 455 [777.] Pri prostiranju talasa susrećemo se sa pojavom mrtve zone, šta je mrtva zona? To je područje koje se nastaje između krajnjeg dometa površinskog talasa i talasa koji se odbija od jonosfere. To je područje koje nastaje u dometu površinskog talasa. To je područje gde privremeno nije moguć prijem signala sa amaterskih satelita. To područje nastaje iza dometa jonosferskog talasa. 375 / 455 [778.] Od čega zavisi emisija velikih količina UV i rentgenskog zračenja? Od aktivnosti Meseca. Od mesečevih mena. Od aktivnosti Sunca. Od događanja u jonosferi. 376 / 455 [779.] U kakvoj su međusobnoj vezi broj sunčevih pega i jačina zračenja Zračenje Sunca je najmanje kada je broj pega najveći. Zračenje Sunca je najveće kada je broj pega najveći. Jačina zračenja i broj sunčevih pega nisu međusobno povezani. Sunce uvek zrači podjednako, a broj pega je promenljiv. 377 / 455 [780.] Da li jonosfera u normalnim prilikama odbija UKTalase ? Da, uvek. Da, samo ako su talasi frekvencije 144MHz ii 220MHz. Ne, svi talasi visoke frekvencije prolaze kroz jonosferu. Ne, UKT talasi ne mogu doseći do jonosfere. 378 / 455 [781.] Da li F sloj postoji noću? Ne, on postoji samo po danu. Da, to je glavni sloj koji omogućava uspostavljanje dalekih veza na kratkim talasima. Ne, jer noću prolazi E sloj. Da, ali omogućava radio-komunikacije samo na južnoj hemisferi. 379 / 455 [782.] Koji je od navedenih slojeva jonosfere najblizi Zemlji? D F1 E F2 380 / 455 [783.] Koji je od navedenih slojeva jonosfere najudaljeniji od Zemlje? E. F1. D. F2. 381 / 455 [784.] Najviša frekvencija talasa, koji pod pravim uglom dođe do jonosfere i od nje se odbije nazivamo: mrtva zona. MUF. kritična frekvencija. odbijena frekvencija. 382 / 455 [785.] Kako označavamo najvisu frekvenciju talasa koji se odbija od jonosfere, pri čemu je upadni ugao talasa manji od pravog ugla? Kriticna frekvencija MUF LUF Odbijena frekvencija 383 / 455 [786.] Šta je frekvencija slabljenja? To je najviša frekvencija, koja se na KT području jos može upotrebiti. To je najniža upotrebljiva frekvencija za uspostavljanje veza uz pomoć povrsinskog talasa. To je najviša upotrebljiva frekvencija za uspostavljanje veza uz pomož prostornog talasa. To je frekvencija, koja se zbog gubitaka u napojnom kablu u potpunosti absorbuje. 384 / 455 [787.] Kako definišemo upotrebljiv frekvencijski opseg na KT? Upotrebljiv frekvencijski opseg se naziva LUF. Upotrebljiv frekvencijski opseg se naziva MUF. Upotrebljiv frekvencijski opseg se naziva LUF i MUF. Upotrebljiv frekvencijski opseg se naziva frekvencija slabljenja. 385 / 455 [788.] Kako nazivamo prirodnu promenu jacine signala u radio-komunikacijama? Feding Mikrofonija Utišavanje Mrtva zona 386 / 455 [789.] Da li aktivnost Sunca utiče na prostiranje kratkih talasa? Ne Da, za frekvencije između 15MHz i 30MHz Uglavnom ne. Da 387 / 455 [790.] Da li doba dana utiče na prostiranje kratkih talasa? Da. Da, za frekvencije ispod 14 MHz. Uglavnom ne. Ne 388 / 455 [791.] Kako nazivamo pojavu, kada u E sloju nastane područje sa velikom koncentracijom elektrona? Temperaturna inverzija. Pojava oblaka. Sunčani vetar. Sporadični E sloj. 389 / 455 [792.] Koja fizička pojava omogućava uspostavljanje UKT veza odbijanjem od meteorskih tragova ? Temperaturna inverzija Pojava oblaka Geminidi Odbijanje od jonizovanih tragova koje prave meteori 390 / 455 [793.] Kako nazivamo pojavu, kada se iznad zemljinih polova pojavi snazno jonizovani deo E sloja? Sporadični E sloj. Pojava jonizovanih oblaka. Aurora ali polarna svetlost. Meteorski tragovi. 391 / 455 [794.] Zbog nepravilnosti u E sloju, u kasno prolece i rano leto moguce su daleke UKT veze. Pojava se naziva transalpsko prostiranje (TAP), kako se drugačije označava ta pojava ? Sporadicni E sloj. EME. FAI. MS. 392 / 455 [795.] Koja vrsta propagacija nam omogoćava iznenadne duge UKT veze sa stanicama iz Afrike? TAP. MS. Aurora. TEP. 393 / 455 [866.] Jedinica za električni napon je: amper. om. farad. volt. 394 / 455 [867.] Jedinica za električnu struju je: amper. om. farad. volt. 395 / 455 [868.] Jedinica za merenje kapaciteta je: amper. om. farad. volt. 396 / 455 [869.] Jedinica za električni otpor je: amper. om. farad. volt. 397 / 455 [870.] Jedinica za merenje induktivnosti je: henri. om. farad. volt. 398 / 455 [871.] Jedinica za merenje električne snage je: volt vat amper om 399 / 455 [872.] Želimo izmeriti napon na opterećenju, voltmetar priključujemo: serijski opterećenju umesto opterećenja paralelno opterećenju nije bitno kako ce mo prikljuciti voltmetar 400 / 455 [873.] Želimo izmeriti struju kroz opterećenje. Ampermetar priključimo: serijski opterećenju. umesto opterećenja. paralelno opterećenju. nije bitno kako ćemo priključiti voltmetar. 401 / 455 [874.] Želimo izmeriti napon baterije. Koji instrument je za merenje je najprimerniji? Ampermetar. Voltmetar. Vatmetar. Ommetar. 402 / 455 [875.] Šta će se dogoditi ako na utičnicu mreznog napona 220V priključimo ampermetar? Izmerićemo napon u utičnici Izmerićemo struju u mreži Neće se ništa dogoditi Ampermetar će se pokvariti 403 / 455 [876.] Poželjno je da voltmetar ima: što veći unutrašnji otpor. nelinearnu sklau. što manji unutrasnji otpor. što manju skalu. 404 / 455 [877.] Poželjno je da ampermetar ima: što veći unutrašnji otpor. nelinearno skalo. što manji unutrašnji otpor. što manju skalu. 405 / 455 [878.] Da li možemo neku veličinu apsolutno tačno izmeriti? Da. Samo tada, kada se temperatura okoline pri merenju ne menja. Ne. Da, jer digitalni merni instrumenti mere bez greške. 406 / 455 [879.] Greške koje nastaju pri merenju, nazivamo: merna smetnja. merna greška. merno čudo. merni neuspeh. 407 / 455 [880.] Da li unutrašnji otpor voltmetra utiče na merenje napona? Ne, jer svi voltmetri imaju beskonačni otpor. Samo pri merjenju naizmeničnog napona. Da. Ne, jer voltmetri nemaju unutrašnji otpor. 408 / 455 [881.] Merimo napon na opterećenju, kroz koji teče naizmenična struja. Da li frekvencija struje može uticati na merenje napona? Ne, jer su napon i frekvencija dve posve različite veličine. Ne, jer je napon nezavisan od frekvencije. Samo u slučaju kapacitivnog opterećenja. Da. 409 / 455 [882.] Instrumentom sa okretnom zavojnicom merimo napon na opterećenju kroz kojeg teče naizmenična struja. Da li oblik struje može uticati na merenje napona? Da. Samo pri veoma visokim frekvencijama. Ne, oblik struje nije bitan. Ne, jer su instrumenti sa okretnom zavojnicom neosetljivi na oblik struje. 410 / 455 [883.] Otpornost otpornika merimo: GRID-DIP metrom. frekvencmetrom. ommetrom. spektar analizatorom. 411 / 455 [884.] Oblik naponskog signala vidimo: osciloskopom. frekvencmetrom. GRID-DIP metrom. Leherevim vodom. 412 / 455 [885.] Frekvencijski spektar signala merimo: osciloskopom. analizatorom spektra reflektometrom. frekvencmetrom. 413 / 455 [886.] Prilagođenost antene na predajnik merimo: reflektometrom. voltmetrom. analizatorom spektra frekvencmetrom. 414 / 455 [887.] Da li SWR možemo meriti reflektometrom? Ne, jer su reflektometri previse nelinearni. Ne, jer ne postoji fizička povezanost među tim veličinama. Da, ali samo jednosmernih signala. Da. 415 / 455 [888.] Kojim mernim instrumentom NE možemo meriti frekvencije signala? frekvencmetrom. analizatorom spektra osciloskopom. ommetrom. 416 / 455 [889.] Jedinica za merenje frekvencije je: herc. henri. farad. amper. 417 / 455 [890.] Koju pojavu možemo upotrebiti za merenje rezonantne frekvencije električnog oscilatornog kola? Difuziju. Rezonancu. Elektrolizu. Auroru. 418 / 455 [892.] Kako ćemo pročiriti merno područje za merenje struje instrumentom sa kretnim kalemom? Tako, da paralelno vežemo otpornik. Tako, da serijski vežemo otpornik. Tako, da krajeve zavojnice kratko spojimo. Merno područje ne možemo prosiriti. 419 / 455 [893.] Kako ćemo proširiti merno područje za merenje napona na instrumentu sa okretnom zavojnicom? Tako, da paralelno vežemo otpornik. Tako, da serijski vežemo otpornik. Tako, da krajeve zavojnice kratko spojimo. Merno područje ne možemo proširiti. 420 / 455 [894.] Analogni ommetar ima: linearnu skalu. nelinearnu skalu. dve kazaljke. nulu na sredini skale. 421 / 455 [895.] Šta merimo AVO metrom? Struju, napon i otpor. Samo struju. Samo napon. Samo otpor. 422 / 455 [896.] Zašto su u određenim slučajevima bolji analogni voltmetri od digitalnih? To nije tačno, digitalni su mnogo bolji Jer nam kretanje kazaljke daje potrebnu informaciju. Jer su analogni tačniji. Jer su na boljem glasu. 423 / 455 [897.] Kako prikazujemo unutrašnji otpor voltmetra? U omima. U omima po voltu i to za svako merno područje posebno. U voltima po amperu. U voltima. 424 / 455 [898.] Upotrebom elektronskih ulaznih stepena kod voltmetra sa okretnom zavojnicom: povećavamo ulazni otpor. povećavamo grešku pri merenju. posve isključujemo uticaj temperature. smanjujemo otpornost na smetnje. 425 / 455 [899.] Kojom veličinom opisujemo prilagođenost opterećenja na generator (na primer prilagođenost antene na predajnik)? napon odbojnost sila struja 426 / 455 [907.] Kojim mernim instrumentom merimo prilagođenost antene na predajnik? AVO metrom. SWR metrom. Frekvencmetrom. Termometrom. 427 / 455 [908.] Kako u praksi običnim SWR metrom merimo talasnost (SWR)? Preklopnik postavimo u položaj za merenje talasa prema anteni i potenciometar postavimo tako, da instrument pokaže pun odklon. Nakon toga preklopnik postavimo u položaj za merjenje reflektovanog talasa i na skali očitamo vrednost talasnosti. Talasnost očitamo, kada je preklopnik u jednom polozaju i nakon toga još jednom u drugom polozaju. Obe vrednosti međusobno podelimo i dobijemo rezultat merenja. Talasnost jednostavno očitamo bez obzira na položaj preklopnika. Talasnost se ne meri SWR metrom. 428 / 455 [909.] Kako se naziva merni instrument za merenje frekvencije? Voltmeter. Vatmeter. Frekvencmetar. Sumomer. 429 / 455 [910.] Na kom principu radi frekvencmetar? Radi na principu brojanja impulsa u određenoj jedinici vremena. Broji sve impulse u momentu merenja. Merni rezultat je broj svih impulsa. Broji broj visih harmoničkih komponenti. Broji broj pozitivnih i negativnih poluperioda. 430 / 455 [911.] Kako merimo frekvenciju predajnika pomoću frekvencmetra? Frekvencmetrom ne možemo izmeriti frekvenciju predajnika. Postavimo vremensku bazu, zatim (dosta oslabljen) signal dovedemo na ulaz frekvencmetra i na displeju očitamo frekvenciju. Izlaz predajnika direktno priključimo na frekvencmetar i očitamo frekvenciju. Na antenski konektor isključenog predajnika priključimo frekvencmetar i očitamo frekvenciju. 431 / 455 [912.] Na kom principu radi apsorbcijski frekvencijski brojac? Na principu traženja rezonantne frekvencije. Na principu brojanja impulsa u jedinici vremena. Na principu mehaničkog brojača. Na principu difuzije elektrona. 432 / 455 [913.] Šta merimo GRID-DIP metrom? Napon. Rezonantnu frekvenciju oscilatornog kola. Prilagođenost Quad antene na predajnik. Struju. 433 / 455 [914.] Da li možemo GRID-DIP metrom izmeriti kapacitet kondenzatora? Ne. Da, ako ga zajedno sa zavojnicom poznate induktivnosti vežemo u oscilatorno kolo, izmerimo rezonantnu frekvenciju i izračunamo kapacitet. Ne, jer GRID-DIP metrom merimo samo jednosmerni napon. Samo ako je kondenzator elektrolitski. 434 / 455 [915.] Da li možemo GRID-DIP metrom izmeriiti induktivnost zavojnice? Ne. Da, ako je zajedno sa kondenzatorom poznatog kapaciteta vežemo u oscilatorno kolo, izmerimo rezonantnu frekvenciju i izračunamo induktivnost. Ne, jer GRID-DIP metrom merimo samo jednosmerni napon. Da, samo kada je zavojnica motana na feritnom jezgru. 435 / 455 [916.] Kojim instrumentom merimo vremensko kašnjenje signala? frekvencmetrom. absorbcijskim frekvencijskim brojačem. Leherevim vodom. osciloskopom. 436 / 455 [917.] Koji sklop je sastavni deo osciloskopa? Vertikalni pojačivač. Frekvencijski diskriminator. Mešač. DSB modulator. 437 / 455 [918.] Koji sklop je sastavni deo osciloskopa? Frekvencijski diskriminator. Mešač. Horizontalni pojačavač. DSB modulator. 438 / 455 [919.] Koji sklop je sastavni deo osciloskopa? Frekvencijski diskriminator. Mešač. DSB modulator. Generator vremenske baze. 439 / 455 [920.] Želimo meriti vremensko kašnjenje naponskog signala. Na koji ulaz osciloskopa ga priključimo? Na X ulaz. Na Y ulaz. Na Z ulaz. Na ulaz za nuzdu. 440 / 455 [921.] Šta napaja horizontalni pojačavač u osciloskopu? Horizontalne odklonske ploče u katodnoj cevi. Vertikalne odklonske ploče u katodnoj cevi. Grejanje katodne cevi. Fokusira anodu. 441 / 455 [922.] Šta napaja vertikalni pojačavač u osciloskopu? Horizontalne odklonske ploče u katodnoj cevi.. Vertikalne odklonske ploče u katodnoj cevi. Grejanje katodne cevi. Fokusira anodu. 442 / 455 [923.] Kako očitavamo napon sa zaslona osciloskopa? Uz pomoć mreže na zaslonu očitamo vertikalne podeoke i pomnožimo ih sa vrednošću volt po podeoku. Uz pomoć mreže na zaslonu očitamo horizontalne podeoke i pomnožimo ih sa vrednošću volt po podeoku. Uz pomoć mreže na zaslonu očitamo vertikalne podeoke i pomnožimo ih sa vrednošću sekunda po podeoku. Vrednost napona ne možemo očitati. 443 / 455 [924.] Kako očitavamo periodu periodičnog signala sa zaslona osciloskopa? Uz pomoć mreže na zaslonu očitamo vertikalne podeoke i pomnožimo ih sa vrednošću volt po podeoku. Uz pomoć mreže na zaslonu očitamo horizontalne podeoke i pomnožimo ih sa vrednošću volt po podeoku. Uz pomoć mreže na zaslonu očitamo horizontalne podeoke i pomnožimo ih sa vrednošću sekunda po podeoku. Vrednosti periode ne možemo očitati. 444 / 455 [925.] Kako postavljamo naponsko područje pri merenju osciloskopom? preklopnikom postavimo vrednost volt po podeoku. preklopnikom postavimo vrednost sekunda po podeoku. potenciometrom za regulisanje intenziteta tačke. Naponsko područje se ne može postaviti. 445 / 455 [926.] Kako postavljamo frekventno područje pri merenju osciloskopom? preklopnikom postavimo vrednost volt po podeoku. preklopnikom postavimo vrednost sekunda po podeoku. potenciometrom za regulisanje intenziteta tačke. Frekventno područje se ne može postaviti. 446 / 455 [927.] Da li možemo osciloskopom meriti signal bilo koje frekvencije? Da, jer su frekventno nezavisni. Da, jer su osciloskopi elektronski merni instrumenti. Ne, jer svi osciloskopi imaju gornju graničnu frekvenciju. Ne, jer osciloskopom možemo meriti samo jednosmeran napon. 447 / 455 [861.] Zbog čega se za napajanje antena, u gusto naseljenim oblastima, preporučuje upotreba oklopljenih antenskih vodova? Oklopljeni antenski vodovi doprinose lepsem izgledu antenskog sistema. Jer u poređenju sa neoklopljenim antenskim vodovima mnogo manje zrače u okolinu i samim tim se smanjuju smetnje. Oklopljeni antenski vodovi se lakse prilagođavaju na antenu. Jer tako sakrivamo elektromagnetske talase od pogleda komšija. 448 / 455 [862.] Da li slabo podešena antena može biti uzrok za nastanak smetnji? Ne, antena ne utiče na nastanak smetnji. Ne, ako antenu upotrebljavamo samo za predaju. Da. Da, ali to vazi samo za prijemne antene. 449 / 455 [863.] Da li se smetnje šire kroz električnu mrežu? Ne, smetnje ne mogu ući u električnu mrezu. Smetnje se lako šire preko električne mreže, iako nam obično ne predstavljaju poteškoće. Da, iako ih u velikoj meri neutralisemo upotrebom filtera. Ne, jer je električna mreža namenjena samo za napajanje uređaja. 450 / 455 [864.] Šta moramo učiniti da bi se izbegla pojava parazitnih oscilacija? Parazitne oscilacije se ne mogu izbeći Da bi mogućnost nastanka parazitnih oscilacija smanjili na minimum, mora se obratiti pažnja na pravilnu izradu predajnika, pojačavaca i antena Da bi se zaštitili od nastanka parazitnih oscilacija potrebno je prijemnik pažljivo podesiti Parazitne oscilacije se mogu izbeći ukoliko su predajna i prijemna antena što više udaljene jedna od druge 451 / 455 [865.] Kada se pojavljuju smetnje zbog intermodulacijskih produkata u prijemniku? Intermodulacijski produkti se pojavljuju zbog nepravilnog rada pojačavača snage Do smetnji zbog intermodulacijskih produkata dolazi zbog prejakih signala u prijemniku, zbog čega prijemnik prelazi u nelinearni način rada Intermodulacijski produkti se pojavljuju kada veoma snažan predajnik emituje smanjenom snagom Smetnje zbog intermodulacijskih produkata se pojavljuju samo kada slušamo dve stanice kojima se frekvencije razlikuju za manje od 500 Hz 452 / 455 [928.] Pre otvaranja ispravljača koji radi na 220 V, moramo: isključiti ispravljač iz ispravljača izvaditi osigurač dovodni mrežni kabl isključiti iz mreže (220 V) preveriti da li u mreži ima napona 453 / 455 [929.] Šta ćemo uraditi sa pregorelim osiguračem? zamenićemo ga novim, predviđenim za veću struju premostićemo osigurač parčetom žice zamenićemo ga novim, predviđenim za istu jačinu struje popravićemo osigurač postavljanjem veoma tanke žice (“licna”) 454 / 455 [930.] Da li pravilno uzemljenje može sprečiti nastanak smetnji? Ne, uređaje uzemljujemo radi zaštite od strujnog udara Da, ako postoji pravilno izvedeno uzemljenje onda su smetnje eliminisane Da, ali sve smetnje neće biti eliminisane Ne, jer je idealno uzemljenje nemoguće napraviti 455 / 455 [931.] Koji od navedenih načina predstavlja dobro zaštitno uzemljenje na slabo provodnom terenu? Uzemljenje vežemo na vodovodnu instalaciju Uzemljenje vežemo na instalaciju centralnog grejanja U tlo pobijemo 1 m cevi i na nju vežemo uzemljenje Uzemljenje povežemo na jednu ili više metalnih cevi propisanih dimenzija, koje su položene u zemlju na propisanoj dubini Your score isThe average score is 0% 0% Pokreni ponovo